Analiza političko-ekonomskih okolnosti u slučaju “Viaduct”
U nedavnoj emisiji Pressing na televiziji N1, ugledna ekonomska analitičarka Svetlana Cenić otvorila je važnu temu koja se odnosi na trenutne političko-ekonomske okolnosti u Bosni i Hercegovini, posebno u kontekstu slučaja “Viaduct”. Ova analiza nije samo suha ekonomska statistika, već duboko promišljanje o stanju društva i političkog sistema. Cenić je izrazila svoje nezadovoljstvo ponašanjem vlasti u Republici Srpskoj, ukazujući na kompleksne odnose i političke saveze koji oblikuju ovu situaciju. Njena analiza ukazuje na to da su problemi mnogo dublji od onih koji se površno vide i da je potrebna ozbiljna promjena u pristupu vođenja politike.
U njenom izlaganju, Cenić je obratila pažnju na nedostatak odgovornosti vlasti, posebno u kontekstu slučaja “Viaduct”. Prema njenim riječima, vlasti u Republici Srpskoj pokušavaju da izbjegnu preuzimanje odgovornosti, ne zbog nesporazuma, već svjesnim izbjegavanjem obaveza. Ovdje se postavlja pitanje etike u vođenju politike, jer ovakvo ponašanje predstavlja jasan znak političke neodgovornosti. Ona naglašava da je skrivanje istine iza političkih fraza dodatno pogoršalo situaciju, stvarajući temelje za sve dublje krize koje trenutno prožimaju društvo. Ovaj fenomen nije nov, ali je u trenutnim okolnostima još izrazitiji, stvarajući osjećaj apatije među građanima prema institucijama koje bi trebale da ih predstavljaju.
Političke taktike i interesi
Cenić posebno kritikuje Milorada Dodika, nazivajući ga političkim manipulatorom koji koristi taktike ucjena kako bi osigurao svoju poziciju. Prema njenim riječima, Dodik već godinama vrši pritisak na političke aktere, prisiljavajući ih na pregovore pod njegovim uvjetima, što dovodi do političke blokade i paralize institucija. Ovaj oblik manipulacije nije samo izazov za politički sistem, već i za demokratske procese. Kada se politička volja iskazuje kroz prijetnje i ucjene, postavlja se ozbiljno pitanje o budućnosti demokratije u ovom entitetu.
Osim toga, Cenić istražuje i širu sliku političkih savezništava. Ona navodi da se Dragan Čović nikada neće odvojiti od Dodika, jer ih vežu “mnogo dublje veze”. Ova saradnja, prema njenim riječima, ne temelji se samo na trenutnim političkim interesima, već i na zajedničkom cilju zaštite vlastitih pozicija. Ovakvi odnosi dodatno komplikuju situaciju i otežavaju proces preuzimanja odgovornosti za donijete odluke. Na primjer, zajednički interesi ovih lidera često dolaze na račun građana, koji se osjećaju zapostavljenima i bez izbora. Čak i Nermin Nikšić, koji se ranije nalazio u opoziciji, imao je prijateljske odnose s Dodikom, što postavlja pitanje stvarne volje za promjenom u politici. Ova politička dinamika ukazuje na to da su interesi elite iznad interesa naroda, što dodatno produbljuje krizu povjerenja u institucije.
Ekonomski aspekti i posljedice
U ekonomskom smislu, Cenić se osvrće na Dodikove tvrdnje o “neraspoređenim sredstvima”, ističući da se ta sredstva zapravo odnose na građane, a ne na političke lidere koji ih koriste kao sredstvo za manipulaciju. Dodik često manipuliše brojkama, koristeći ih kao alat obmane.
Ove tvrdnje mogu imati ozbiljne posljedice po ekonomiju, jer nerazumijevanje i pogrešno tumačenje finansijskih informacija mogu dovesti do dodatne konfuzije i nepovjerenja među građanima. U vrijeme kada je ekonomija već opterećena dugovima i neefikasnim upravljanjem, ovakve taktike dodatno pogoršavaju situaciju i umanjuju šanse za ekonomsku stabilnost.
Cenić također ističe da su problemi s kojima se suočava Bosna i Hercegovina, kao što su ogromni dugovi javnih preduzeća, posebno u sektoru šumarstva i zdravstva, rezultat dugogodišnje neodgovorne politike. Na primjer, neuspjeh u reformi javnog sektora i neefikasno upravljanje resursima rezultirali su ozbiljnim posljedicama koje se prenose na svakodnevni život građana. Zapuštene institucije i nesposobnost političkog sistema da reaguje na pravovremen način dodatno pogoršavaju situaciju, dok se odgovornost za katastrofalno upravljanje javnim resursima izbjegava. Ovi problemi, zajedno s prećutnim prihvatanjem sankcija i ekonomskim pritiscima, postavljaju pitanje stabilnosti entiteta i budućnosti cijele države.
Poziv na odgovornost i promjenu
Na kraju, Cenić izražava pesimizam u vezi s budućnošću Republike Srpske, naglašavajući da bi trenutna neodgovorna politika mogla ostaviti zemlju u stanju potpune pustoši. Ona poručuje da je potrebno prepoznati ozbiljnost situacije i preduzeti konkretne korake ka promjeni.
Vremena kada se samo ukazivalo na greške više nisu dovoljna; sada je ključno tražiti odgovornost i transparentnost u političkom djelovanju. Ova situacija zahtijeva hitnu reakciju svih građana, koji moraju postati aktivni učesnici u oblikovanju svoje budućnosti.
Ova analiza Svetlane Cenić predstavlja snažan poziv svim građanima da preuzmu aktivnu ulogu u oblikovanju svoje budućnosti. U društvu gdje se istina često zamjenjuje političkim mitovima, a odgovornost izbjegava pod izgovorom koalicionih dogovora, ključni je trenutak da građani postanu svjesni svoje moći i prava. Promjena mora doći iznutra, iz svijesti ljudi da je ova zemlja njihova, a ne vlasništvo političkih elita koje je koriste za svoje interese. Samo tako možemo raditi na izgradnji stabilnijeg i pravednijeg društva za sve, gdje će se poštovati načela demokratije i vladavine prava.
