Od 12. juna 2025. godine, Milorad Dodik formalno nije predsjednik Republike Srpske, što je posljedica pravosnažne osuđujuće presude Suda Bosne i Hercegovine. Ovom presudom mu je, između ostalog, zabranjeno da obavlja funkciju predsjednika u trajanju od šest godina. Taj datum označava ključni trenutak jer s prestankom mandata Dodiku prestaje i status službenog i odgovornog lica u bilo kojoj instituciji vlasti BiH. Ova promjena ima dalekosežne pravne i političke posljedice, naročito u kontekstu izvršenja krivičnih djela propisanih članom 239. Krivičnog zakona BiH.
Sudija i bivši savjetnik Željke Cvijanović, Milan Blagojević, pojašnjava da, nakon prestanka funkcije, Dodik više ne može biti izvršilac djela neizvršenja odluka Ustavnog suda BiH i presuda Suda BiH. Član 239 Krivičnog zakona BiH predviđa da ovo djelo može izvršiti samo službeno ili odgovorno lice u institucijama vlasti BiH, entiteta, Brčko distrikta, kantona ili jedinica lokalne samouprave. Budući da Dodik od navedenog datuma nema taj status, on formalno ne može biti optužen za izvršenje ovog krivičnog djela.
Međutim, Blagojević ističe da, da je zakon predviđao da izvršitelj može biti i svako ko onemogući izvršenje odluka i presuda, tada bi Dodik i dalje mogao snositi odgovornost. U ovom slučaju, njegova pravna odgovornost je ograničena na ulogu podstrekača, odnosno osobe koja može motivisati ili naložiti drugima da izvrše krivično djelo. Primjeri takvih radnji uključuju:
-
Navođenje službenih ili odgovornih lica da pripreme i dostave na potpis ukaz o proglašenju zakona;
-
Davanje naloga za plaćanje iz budžetskih sredstava kojima raspolaže predsjednik;
-
Bilo koji drugi oblik uticaja koji bi službenim licima nametnuo izvršenje radnji iz nadležnosti predsjednika.
Ovakva djelovanja, prema Blagojeviću, imaju direktne posljedice po službena lica. Oni koji postupaju po naredbama ili podsticajima preuzimaju pravnu odgovornost i suočavaju se sa ozbiljnim posljedicama:
-
Krivična odgovornost kao izvršioci djela;
-
Moguće izricanje zatvorske kazne;
-
Zabrana obavljanja službene dužnosti u organima vlasti;
-
Gubitak radnog mjesta i ugleda u javnoj službi.
Blagojević naglašava da ovakvo stanje stvara dodatni pritisak i otežava život službenim licima, jer su oni izloženi situaciji u kojoj mogu nehotice postati izvršioci krivičnih djela. To, kako ističe, nije ljudski i može izazvati dodatne pravne i moralne dileme kod pojedinaca u institucijama vlasti.
Analizirajući širu sliku, ova presuda i njene posljedice ukazuju na značaj pravne dosljednosti i zaštite institucija. Prekid mandata visokog dužnosnika ne samo da ograničava njegovo formalno djelovanje, već i jasno definira pravne granice. Takav pravni okvir osigurava da su odgovornost i izvršenje zakona jasno razgraničeni, smanjujući rizik od zloupotrebe položaja i održavajući integritet javne vlasti.
U zaključku, odluka Suda BiH o prestanku mandata Milorada Dodika nosi višeslojni značaj. Prvo, jasno je definirano da Dodik više nije službeno ili odgovorno lice i stoga ne može direktno izvršiti krivično djelo iz člana 239. Drugo, njegova potencijalna uloga podstrekača može izazvati ozbiljne posljedice za druga službena lica, uključujući zatvorsku kaznu i zabranu obavljanja dužnosti. Ova situacija ilustrira koliko je precizno pravno definiranje uloga i odgovornosti ključno za funkcionisanje institucija vlasti u Bosni i Hercegovini, ali i koliko politička dinamika može utjecati na svakodnevni život službenih lica.
Kroz ovaj slučaj, jasno se pokazuje važnost pravne zaštite i institucionalne odgovornosti u savremenim državnim sistemima, gdje svaki formalni prestanak mandata nosi dalekosežne posljedice za pojedince, ali i za cijeli administrativni aparat.
