Odluka Vlade Federacije BiH o ukidanju subvencija: Utjecaj na privredu
Krajem decembra 2024. godine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je odluku koja je izazvala široku polemiku među poslovnim zajednicama. Ova odluka, koja se tiče ukidanja subvencija za kamate na kredite, posebno je pogodila mala i srednja preduzeća, koja su već bila u teškoj situaciji. Naime, 30. decembra, nakon što je ministar Vojin Mijatović iznio prijedlog, Vlada je usvojila mjeru koja direktno pogađa finansijsku stabilnost ovih preduzeća. Ova odluka ne samo da utječe na trenutne dobitke preduzeća, već potencijalno može ugroziti i njihovu budućnost.
Prethodna odluka iz maja 2024. godine predviđala je subvencioniranje kamata na kredite u iznosu od milion KM, što je malim i srednjim preduzećima omogućavalo povoljniji pristup finansijskim sredstvima. Ova mjera je bila ključna za oporavak preduzeća koja su se suočila sa raznim izazovima tokom prethodnih kriza, uključujući i pandemiju COVID-19. Mnoge firme, koje su se oslanjale na ovu pomoć, investicije su planirale na osnovu očekivanih subvencija. Međutim, novom odlukom, Vlada je odlučila povući ovu podršku, ostavljajući preduzetnike bez očekivane pomoći i na milost tržišnim uslovima koji su često nepovoljni.
Posljedice ukidanja subvencija
Odluka o ukidanju subvencija za kamate donijela je dodatne probleme preduzećima koja su već potpisala ugovore s bankama i povukla kredite u očekivanju subvencioniranja. Preduzeća su se pripremila za nastavak poslovanja u uvjetima koji su bili, prema njihovim procjenama, održivi zahvaljujući državnoj podršci. S obzirom na to da su mnogi od njih uložili značajne napore da se stabiliziraju, ova odluka mogla bi imati dugoročne negativne efekte na njihovo poslovanje. Nedostatak obrazloženja od strane Vlade o razlozima donošenja ove odluke dodatno je podgrijao nezadovoljstvo među privrednicima. Njihova zabrinutost nije usmjerena samo ka trenutnim problemima, već i ka budućim posljedicama koje će se očitovati kroz smanjenu investicijsku aktivnost i moguće gašenje firmi.
Vlada je, naime, samo navela da je odluka rezultat prirodnih nesreća koje su pogodile BiH, posebno poplava koje su zadesile pojedina područja. Prema informacijama koje je objavila novinska agencija NAP, sredstva koja su bila predviđena za subvencije trebaju biti preusmjerena na pomoć tim ugroženim područjima. Iako je ovo obrazloženje izneseno, mnogi privrednici smatraju da to nije dovoljno da opravda drastičan korak koji je Vlada donijela. Mnogi od njih ističu da bi bilo bolje pronaći alternativne načine finansiranja pomoći, a da se subvencije ne ukidaju, jer su one od esencijalnog značaja za opstanak njihovih preduzeća. Kroz razgovore s preduzetnicima, često se može čuti kako smatraju da bi Vlada trebala više slušati njihove potrebe i uvažavati njihov glas prilikom donošenja ovakvih mera.
Visoki troškovi poslovanja i fiskalna politika
Osim ukidanja subvencija, privrednici se suočavaju s brojnim drugim izazovima. Naime, fiskalna politika nije doživjela značajne promjene. Doprinosi su ostali na istom nivou, a fiskalne reforme koje su se očekivale nisu provedene. U trenutnim ekonomskim uvjetima, ovakvi koraci mogli bi imati ozbiljan utjecaj na poslovanje preduzeća. Pored toga, prijedlog o minimalnoj plati od 1.000 KM dodatno opterećuje mala i srednja preduzeća, koja se već bore s problemima likvidnosti. Ova situacija stvara dodatne troškove i otežava planiranje budućih investicija, što može dovesti do smanjenja broja radnih mjesta i smanjenja proizvodnje.
U svjetlu svih ovih poteškoća, mnogi preduzetnici izražavaju sumnju u sposobnost Vlade da odgovori na stvarne potrebe tržišta. Neodgovorna ekonomska politika koja ne uzima u obzir realne uvjete poslovanja može dovesti do daljnje ekonomske stagnacije u Federaciji BiH. Iako su prirodne nesreće važan faktor, privrednici smatraju da je potrebno pronaći ravnotežu između pomoći ugroženim područjima i podrške preduzećima koja su ključna za ekonomsku stabilnost. Naime, bez snažne privrede, teško da će se moći obezbijediti sredstva za pomoć onima koji su pogođeni prirodnim katastrofama.
Budućnost malih i srednjih preduzeća
Odluka o ukidanju subvencija postavlja ozbiljna pitanja o budućnosti malih i srednjih preduzeća u Federaciji. Ako Vlada ne pruži adekvatne uvjete za poslovanje i ne provede potrebne reforme, posljedice ove odluke mogle bi biti dugotrajne. Gubitak povjerenja u stabilnost ekonomske politike dodatno otežava predvidljivost poslovanja, što je od suštinskog značaja za preduzetnike koji planiraju buduće investicije. Bez povjerenja, preduzetnici će se teško odlučiti na nova ulaganja, a time će se smanjiti i dinamika tržišta.
U zaključku, privrednici i poduzetnici se nalaze pred novim izazovima, a njihova nada leži u promjenama politike koja će omogućiti veću stabilnost i transparentnost. Reforma fiskalne politike i ulaganja u poticaje za mala i srednja preduzeća nisu samo preporuke, već nužnost za osiguranje održivog razvoja privrede. Ako se ne pronađe rješenje koje će zadovoljiti potrebe tržišta, Federacija BiH bi mogla suočiti s daljnjim ekonomskim problemima koji će dodatno otežati život običnim građanima i preduzetnicima. Ova situacija zahtijeva hitnu reakciju i proaktivne mjere kako bi se osigurao opstanak i razvoj preduzeća koja predstavljaju okosnicu ekonomije BiH.
