U posljednjim danima političke tenzije u Bosni i Hercegovini dodatno su rasplamsane nakon što je objavljeno da će iz Turske stići nova vojna oprema namijenjena Oružanim snagama BiH. Ova najava izazvala je oštre reakcije pojedinih političkih figura, prije svega iz redova Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koji smatraju da je čitav proces vođen bez potrebnih institucionalnih procedura i dogovora između konstitutivnih naroda.
Posebno nezadovoljstvo izrazio je Aleksandar Goganović, zamjenik ministra odbrane BiH. On je iznio niz kritika na račun Zukana Heleza, ministra odbrane, tvrdeći da je čitav proces donacije vojne opreme iz Turske vođen netransparentno i suprotno zakonskim procedurama. Prema Goganovićevim tvrdnjama, Helez nije pribavio mišljenje Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH, što bi bio minimum profesionalne i pravne odgovornosti u pitanjima ovakve osjetljivosti.
Takođe, Goganović ističe da za navedenu donaciju nije postojala ni saglasnost Predsjedništva BiH, što predstavlja ozbiljan presedan u nadležnostima državnih institucija, s obzirom na to da je Predsjedništvo vrhovna komanda oružanih snaga. On navodi da ova oprema nije dio Plana modernizacije, te da se nabavka oružja i sistema bez takvog plana može smatrati zaobilaženjem ustavnog poretka i profesionalnih standarda.
Prema njegovim riječima, delegacija koja je putovala u Tursku radi dogovora o ovoj opremi bila je jednonacionalnog sastava, bez prisustva stručnih vojnih lica iz svih dijelova sistema odbrane, što dodatno pojačava sumnju u političku pozadinu čitavog aranžmana.
U kontekstu ove situacije, Goganović iznosi i sljedeće ključne zamjerke:
-
Zaobilaženje Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH
-
Nedostatak saglasnosti Predsjedništva BiH
-
Nepostojanje plana modernizacije za sredstva koja se uvoze
-
Jednonacionalni sastav delegacije u Turskoj
-
Nedostatak institucionalne konsultacije i odgovora iz turske ambasade
Goganović posebno naglašava da njegovi pokušaji kontaktiranja turskog ambasadora i vojnog atašea u BiH nisu dobili nikakav odgovor, što ocjenjuje kao neprimjeren i neodgovoran potez diplomatskog predstavništva. U tom kontekstu, izražava zabrinutost da se na ovaj način potkopava institucionalni suverenitet BiH i stvara presedan koji bi mogao imati ozbiljne političke i sigurnosne posljedice.
U nastavku svojih izjava, on se referira i na politiku predsjednika Turske, Recepa Tayyipa Erdogana, rekavši da ovakvi potezi ne prate njegove deklarisane stavove o ravnopravnosti konstitutivnih naroda i poštovanju dejtonskih principa. “Ovo nije u skladu s politikom koju Turska zvanično zagovara”, tvrdi Goganović, sugerišući da postoji razlika između javne diplomatije Ankare i konkretnih postupaka njenih predstavnika u BiH.
S druge strane, Zukan Helez brani svoj pristup kao strateški i neophodan za unapređenje borbene gotovosti Oružanih snaga. Nakon posjete Sajmu odbrambene industrije IDEF 2025 i susreta s predstavnicima turske namjenske industrije, među kojima se posebno izdvaja Haluk Görgün, sekretar odbrambene industrije Turske, Helez je objavio da je postignut dogovor o isporuci:
-
savremenih protivvazdušnih sistema
-
naprednih protivoklopnih sredstava
-
manjih dronova za izviđanje i podršku
Prema njegovim riječima, Oružane snage BiH će same odlučiti koji sistemi su najpotrebniji, a zatim će vojnici i oficiri ići na dodatnu obuku u Tursku. “Nećemo uzimati ništa što nam ne treba. Struka će odlučiti šta nabavljamo”, poručio je Helez, braneći profesionalnost svog tima.
Cijela situacija dodatno dobija na težini kada se uzme u obzir osjetljiva političko-etnička struktura BiH, u kojoj svaki postupak vezan za odbranu i sigurnost mora proći kroz mehanizme zajedničkog odlučivanja. Goganovićeve optužbe naglašavaju da se ovo nije desilo, dok Helez insistira da nacionalna bezbjednost i modernizacija ne smiju biti taoci političkih blokada.
U ovom trenutku, postavlja se nekoliko važnih pitanja:
-
Da li je procedura stvarno prekršena, ili su zamjerke motivisane političkom pozadinom?
-
Kako će reagovati Predsjedništvo BiH i Zajednički štab OSBiH?
-
Hoće li se ovaj slučaj reflektovati na odnose BiH sa Turskom?
Zaključno, ovaj događaj ukazuje na sve dublje podjele unutar državnog aparata, ali i na sve češće pokušaje da se važni sigurnosni procesi vode izvan formalnog sistema. Dok jedni tvrde da je u pitanju neophodna modernizacija, drugi smatraju da se dešava sistemsko zaobilaženje institucija uz podršku stranih faktora. Kako će se ovaj sukob završiti, ostaje da se vidi u narednim mjesecima. Jedno je sigurno – tema vojne opreme iz Turske postala je novo političko bojište unutar ionako složenog sistema BiH.
