Situacija u Pojasu Gaze i dalje predstavlja jednu od najozbiljnijih humanitarnih i političkih kriza na Bliskom istoku. U najnovijem razvoju događaja, bivši izraelski ministar odbrane Avigdor Lieberman otvoreno je kritikovao premijera Benjamina Netanyahua, optužujući ga da ima namjeru produžiti rat u Gazi sve do izbora. Ova izjava dolazi u trenutku kada sukobi u Pojasu Gaze traju već skoro godinu dana, sa teškim posljedicama za civilno stanovništvo.
Lieberman, koji vodi desničarsku partiju Yisrael Beiteinu, ističe da će unutrašnji pritisak u Izraelu rasti, naročito nakon što se vrate taoci koje je Hamas zarobio u oktobru 2023. godine i kada rat konačno završi. On za izraelski javni emiter KAN jasno kaže da Netanyahu želi da sukob traje do izbora, iako nije precizirao da li misli na redovne izbore predviđene za kraj 2026. godine ili na eventualne prijevremene izbore koji bi mogli biti održani krajem 2025. ili početkom 2026. godine.
Još jedna važna izjava bivšeg ministra odnosi se na taktički pristup u sukobu. Lieberman naglašava da nije moguće potpuno uništiti Hamas bez prije svega vraćanja svih talaca koje je ova grupa držala u zatočeništvu. Ovo naglašava važnost procesa razmjene zatvorenika kao jednog od ključnih koraka u smirivanju sukoba.
U isto vrijeme, odvijaju se i indirektni pregovori između Izraela i Hamasa, koji su počeli 6. jula u Doha, glavnom gradu Katara. Cilj tih razgovora je da se postigne dogovor o prekidu vatre i razmjeni zatvorenika. Prema informacijama koje je objavila agencija Anadolija, Hamas je od posrednika dobio ažurirane mape koje pokazuju koja područja u Gazi su još uvijek pod kontrolom Izraela, a grupa je već započela interne konsultacije kako bi procijenila ove informacije.
U međuvremenu, sukob je nanio ogromnu štetu Pojasu Gaze. Prema dostupnim podacima, od oktobra 2023. godine izraelska vojska je ubila gotovo 59.000 Palestinaca, među kojima su većinom bile žene i djeca. Kontinuirano bombardovanje gotovo je potpuno uništilo ovu enklavu, što je rezultiralo time da je Gaza postala praktično nenastanjiva.
Pored vojne dimenzije sukoba, izraelski lideri suočavaju se i sa pravnim posljedicama svojih odluka. Tako je u novembru prošle godine Međunarodni krivični sud (MKS) izdao naloge za hapšenje premijera Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta, optužujući ih za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene u Gazi. Osim toga, Izrael se suočava i sa tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde zbog postupaka tokom ovog dugotrajnog rata.
Da bismo jasnije sagledali složenost ove situacije, evo sažetka ključnih tačaka:
-
Avigdor Lieberman je optužio Netanyahua za produženje sukoba do izbora.
-
Unutrašnji pritisak u Izraelu će porasti nakon povratka talaca i završetka rata.
-
Indirektni pregovori između Izraela i Hamasa su u toku, sa ciljem prekida vatre i razmjene zatvorenika.
-
Izraelska vojska je odgovorna za smrt skoro 59.000 Palestinaca, od kojih su većina civili, uključujući žene i djecu.
-
Gaza je teško uništena i postala praktično nenastanjiva zbog kontinuiranih napada.
-
Međunarodni krivični sud izdao je naloge za hapšenje izraelskih zvaničnika zbog ratnih zločina.
-
Izrael je također suočen sa tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde.
Ova situacija ukazuje na duboko ukorijenjene sukobe koji se ne rješavaju samo vojnim ili diplomatskim sredstvima, već zahtijevaju i pravnu odgovornost i pravedno rješenje koje bi omogućilo dugoročni mir u regionu. Pritom, važno je istaći da se sukob ne tiče samo vojnih snaga, već prvenstveno civilnog stanovništva koje trpi najteže posljedice.
Zaključno, izjava bivšeg ministra odbrane Avigdora Liebermana osvjetljava jednu od političkih pozadina sukoba u Izraelu – da se rat potencijalno koristi kao sredstvo za političku stabilnost i izbore. Sukob u Gazi ostaje jedan od najdramatičnijih i najkontroverznijih problema savremenog svijeta, a perspektiva njegove okončanja i dalje je neizvjesna. Međunarodni pregovori i pravni procesi mogli bi biti ključni za stvaranje uslova za mir, ali sve to zahtijeva spremnost obje strane na kompromis i poštovanje osnovnih ljudskih prava.
