Nedeljko Elek, poznat kao bliski saradnik Milorada Dodika, ponovo je izazvao brojne reakcije u Bosni i Hercegovini svojim izjavama na društvenim mrežama. Kao direktor kompanije Sarajevo-gas sa sjedištem u Istočnom Sarajevu, Elek je svojim istupom namjerno podigao tenzije koristeći se temom koja je u regionu izrazito osjetljiva – Srebrenicom. Njegove riječi izazvale su neočekivane reakcije ne samo iz Republike Srpske, nego i iz drugih dijelova zemlje.
U svojoj izjavi, Elek je istakao da se „juče kune u Srebrenicu“, a zatim nabraja niz događaja i dešavanja u različitim gradovima Bosne i Hercegovine, poput koncerta Merlina u Nišu, otvaranja zdravstvenog centra Hifa u Banja Luci, novih marketa Bingo u Doboju i Robot u Trebinju. Njegov komentar imao je implicitnu poruku da se, uprkos obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici, život u zemlji nastavlja i događaji se odvijaju normalno. Ova izjava je, međutim, naišla na niz različitih odgovora na društvenim mrežama, koje je portal „Slobodna Bosna“ zabilježio kao najzanimljivije reakcije.
Da bi se bolje razumio kontekst ove situacije, važno je istaknuti nekoliko ključnih činjenica o Nedeljku Eleku i njegovoj ulozi u političkom i društvenom životu Republike Srpske i šire Bosne i Hercegovine. Elek je, osim što je direktor pomenute gasne kompanije, i počasni konzul Bjelorusije u BiH. Tu funkciju obavlja od decembra 2020. godine, a konzulat je smješten na Palama. Počasni konzuli, iako nisu profesionalni diplomati, predstavljaju interese strane države u zemlji domaćinu i obavljaju određene konzularne zadatke. Uobičajeno je da su počasni konzuli državljani zemlje u kojoj djeluju, što je i slučaj s Elekom.
Pored diplomatske titule, Elek zauzima i značajne pozicije u drugim institucijama. On je predsjednik Nadzornog odbora Olimpijskog centra „Jahorina“ i predstavnik državnog kapitala u preduzeću „Andrićgrad“ u Višegradu. Sve ove funkcije potvrđuju njegov utjecaj unutar sistema Republike Srpske i njegove bliske veze s vladajućom strankom SNSD.
Zanimljivo je da je Vlada Republike Srpske prošle godine dodijelila grant od skoro četiri miliona maraka upravo počasnom konzulatu Bjelorusije, kojeg vodi Nedeljko Elek. Ovaj podatak dodatno pokazuje njegovu blisku povezanost sa strukturama vlasti.
U jednom od ranijih incidenata, Elek je zbog svoje diplomatske titule dospio u žižu javnosti kada je, tokom suđenja Miloradu Dodiku, parkirao automobil s diplomatskim tablicama na trotoar ispred Suda Bosne i Hercegovine. Ovo je izazvalo brojne reakcije i komentare o zloupotrebi diplomatskog imuniteta.
Takođe, Elek je po zadatku svog partijskog šefa snimljen u Beogradu dok je, prema dostupnim snimcima, prijetio studentima koji već mjesecima protestuju protiv režima Aleksandra Vučića. Ovaj video je dodatno podigao tenzije i pokazao njegovu aktivnu ulogu u političkim pritiscima i manipulacijama.
Sumirajući sve navedeno, Nedeljko Elek je figura koja kroz svoje javne istupe i veze s vrhom vlasti u Republici Srpskoj nastoji uticati na političku klimu u zemlji, često koristeći kontroverzne teme koje mogu izazvati podjele i tenzije. Njegove izjave, naročito one koje se tiču osjetljivih tema poput Srebrenice, izazivaju snažne reakcije koje se ne mogu ignorisati.
Na kraju, važno je istaći da ovakvi potezi, koji kombinuju diplomatske funkcije, političku moć i javne istupe, imaju za cilj da učvrste postojeće pozicije vlasti kroz manipulaciju javnim mnijenjem i stvaranje određenih narativa. Nedeljko Elek, kao jedan od specijalaca u ovoj strategiji, predstavlja primjer kako se moć koristi za podizanje tenzija i upravljanje percepcijom u društvu.
Osim što Nedeljko Elek djeluje kao figura bliska vlasti i često koristi svoj položaj za političke provokacije, njegova uloga oslikava širi fenomen unutar Republike Srpske i šire Bosne i Hercegovine – gdje se politička retorika i manipulacija historijskim i emotivno osjetljivim temama često koriste kao sredstvo za održavanje kontrole i zastrašivanje opozicije. Takav pristup ne samo da produbljuje podjele unutar društva, već i onemogućava iskren dijalog i pomirenje koje su ključni za stabilnost regiona. Istovremeno, javne reakcije na Elekove izjave pokazuju da je društvo umorno od ovakvih provokacija i da postoji želja za drugačijim pristupom, koji će više graditi nego rušiti. Ova situacija takođe otkriva i kompleksnost političke dinamike u BiH, gdje različiti akteri koriste položaje moći za svoje interese, često pod plaštom patriotskih ili nacionalnih parola. U konačnici, ono što je jasno jeste da će ovakvi istupi, umjesto da doprinesu pomirenju, samo dodatno produbiti jaz između zajednica i otežati put ka stvarnoj stabilnosti i miru. Zato je važno pratiti i kritički sagledavati uloge i motive pojedinaca poput Eleka, jer oni često predstavljaju ogledalo stanja političke kulture i društvenih odnosa u cijeloj zemlji.
