Priča o potencijalnom finansiranju političke stranke Narod i Pravda (NiP) novcem povezanih s narko kartelom Edina Gačanina Tita izazvala je veliku pažnju i dovela do ozbiljnih istraga u Bosni i Hercegovini. Tužilaštvo BiH izdalo je nalog Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) da detaljno ispita sve okolnosti koje se tiču navodne finansijske veze između ove kriminalne grupe i pomenute političke partije. Ovaj potez dolazi u okviru istrage poznate kao Black Tie, koja se već dugo bavi rasvjetljavanjem kriminalnih veza u zemlji.
U fokusu istrage su, prema dostupnim informacijama, prepisku između članova narko kartela, a najistaknutiji među njima je Edin Gačanin, poznat kao Tito. Prema onome što je procurilo, postoje jasni dokazi o tome da su se članovi kartela dopisivali preko Sky aplikacije, gdje se u više navrata diskutovalo o načinu finansiranja NiP-a.
Ključni momenti iz prepisa:
-
14. septembar 2020. godine, neposredno prije lokalnih izbora, Gačanin je pisao o političkim vezama unutar NiP-a: “Mi imamo dobre veze u NiP, do Konakovića direktno”.
-
Petnaest dana kasnije, on je komentarisao političku situaciju u zemlji, naglašavajući da „SDA gubi snagu“ i da je „gotova“, kao i da određeni političari, poput Čampare i Zvizdića, prelaze u NiP.
-
U februaru 2021. godine Aljoša Čampara je zvanično prešao u NiP, dok je Denis Zvizdić to učinio krajem iste godine, što je potvrdilo da su informacije kojima je Tito raspolagao bile tačne.
Posebno je zanimljivo da je Edin Gačanin u svojim komunikacijama više puta spominjao lidera Naroda i Pravde, Elmedina Konakovića, kojeg su smatrali ključnim za ostvarivanje njihovih interesa. U februaru 2020. godine, Gačanin je istakao da je Konaković “važan” za njihovu mrežu, posebno zbog mogućnosti pristupa novcu i medijima.
Dalje, prema izvještajima EUROPOL-a, potvrđenim i od strane samog Konakovića, lider NiP-a je u martu 2021. godine bio u direktnom kontaktu sa Edinom Gačaninom, uključujući i putovanje u Dubai s još nekoliko članova stranke, poput Mahira Hodžića. Ovo putovanje je dodatno povezalo političku strukturu s pomenutim kriminalnim elementima.
Sumnje o umiješanosti kartela u politički život dodatno pojačavaju informacije o nastanku NiP-a kao političke opcije. Navodi se da je kartel, preko biznismena Gordana Memije, došao do Konakovića, te da su upravo oni podstakli osnivanje stranke jer nisu mogli da sarađuju sa SDA i njenim liderom Bakir-ef. Izetbegovićem. Sky prepiske detaljno dokumentuju ove veze.
Važan detalj su i brojevi pasoša članova porodice Konaković, pronađeni u telefonu jednog od osumnjičenih članova kartela, Dženisa Kadrića, koji je blizak saradnik Edina Gačanina. Kadrić je dugo pratio Tita i u njegovom telefonu su pronađeni i lični podaci Konakovića i njegove porodice, što dodatno povezuje političare i kriminalce.
Prema zvaničnim izvorima, Kadrić je dobijao poruke u kojima se pominju planovi i dogovori koji uključuju političke figure. Posebno je značajno što je u komunikacijama pomenut “predsjednik” za koga se sumnja da je upravo Elmedin Konaković, što implicira visok nivo umešanosti u mrežu.
Ukratko, glavni naglasci ove složene mreže odnose se na:
-
Postojanje intenzivne komunikacije između članova narko kartela i političara iz NiP-a.
-
Koristeći političke veze za finansijsku i institucionalnu korist.
-
Putovanja i kontakti sa inostranim destinacijama, kao što je Dubai, organizovani od strane saradnika kartela.
-
Pronalazak ličnih dokumenata članova NiP-a u telefonima osumnjičenih narko dilera.
U svjetlu ovih otkrića, postavlja se pitanje o stvarnoj autonomiji i integritetu političkih institucija u Bosni i Hercegovini. Ova istraga pokazuje koliko duboko kriminalne grupe mogu uticati na političke procese, a time i na samu stabilnost države.
Na kraju, jasno je da će SIPA i Tužilaštvo BiH morati nastaviti detaljnu istragu kako bi razjasnili sve okolnosti i spriječili daljnje ugrožavanje demokratskih vrijednosti i pravne države. Ujedno, javnost zaslužuje transparentnost u ovom slučaju, kako bi povjerenje u institucije bilo obnovljeno. Bez pravde i nezavisnih institucija, svaki napredak u BiH ostaje ugrožen.
Ovaj slučaj predstavlja važan test za pravosudni sistem i njegovu sposobnost da se suprotstavi korupciji i kriminalu koji ugrožavaju političku scenu i bezbjednost zemlje.
