Gradonačelnik Banje Luke, Draško Stanivuković, iznio je odlučnu i direktnu poruku javnosti na današnjoj konferenciji za medije, najavljujući pokretanje krivične prijave protiv Milorada Dodika, aktuelnog predsjednika entiteta Republika Srpska. Ovaj korak, kako tvrdi Stanivuković, rezultat je dubokog nezadovoljstva ponašanjem i odlukama koje, prema njegovim riječima, direktno ugrožavaju institucionalni poredak i politički integritet entiteta kojim Dodik predsjedava.
Stanivuković je pojasnio da će prijava biti zvanično podnesena već tokom ove sedmice, ističući kako je Skupština Republike Srpske prethodno jasno definisala da je nepoštovanje njenih zakona krivično djelo. Upravo na tom osnovu, kaže, baziraju se i navodi iz prijave, jer je – prema njegovom tumačenju – Dodik svjesno prekršio zakone entiteta kada se pojavio pred državnim pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine, konkretno Sudom BiH i Tužilaštvom BiH.
Stanivuković smatra da takvo ponašanje nije samo politički, već i moralni poraz, naglašavajući da je Dodik tim potezom ponizio volju naroda Republike Srpske i urušio kredibilitet institucija koje su, kako tvrdi, građene godinama. Korištenjem izražaja snažnog simboličkog značenja, opisao je Dodikovo djelovanje kao “bacanje političke i institucionalne bombe na Skupštinu RS”, što po njemu ima dalekosežne posljedice po političku stabilnost unutar entiteta.
U svom govoru, Stanivuković se osvrnuo na proteklih godinu dana političke borbe, referirajući se na razne skupove, mitinge i političke poruke koje su, prema njegovim riječima, intenzivno mobilizirale javnost i stvarale atmosferu napetosti. Prema njegovoj ocjeni, sve što je građeno kroz tu borbu, kao i svi napori koje su institucije i građani Republike Srpske uložili, u potpunosti su devalvirani onog trenutka kada je Dodik izabrao da lično odgovara pred institucijama države Bosne i Hercegovine koje, kako je istakao, on sam prethodno osporavao i negirao.
Stanivuković je bio veoma kritičan prema načinu na koji su se predstavnici vlasti nosili sa krizom izazvanom optužnicama i sudskim procesima, te je naglasio da nema većeg poraza od onog kada se pred javnošću promovira otpor, a potom se privatno prihvata nadležnost pravosudnih institucija BiH. U tom smislu, jasno je dao do znanja da očekuje pravosudni epilog, te da ovakvi slučajevi moraju poslužiti kao presedan za sve buduće zloupotrebe političke moći i nepoštivanje entitetskog zakonodavstva.
Kroz njegov govor mogu se identifikovati ključne poruke koje šalje političkoj i široj javnosti:
-
Povjerenje u zakonitost: Stanivuković insistira na vladavini zakona kao temelju političkog djelovanja, ukazujući da niko – pa ni predsjednik entiteta – ne može biti iznad zakonodavnog okvira koji je uspostavljen u RS.
-
Dosljednost u političkom djelovanju: Kritikuje Dodika zbog nedosljednosti između retorike i djela, podsjećajući da se ne može voditi kampanja protiv pravosudnih institucija, a potom im se bez otpora pokoravati.
-
Institucionalna odgovornost: Prijava koju planira podnijeti, prema njegovim riječima, ima za cilj da ponovno uspostavi autoritet Skupštine RS i spriječi dalje urušavanje njene uloge.
Emotivni ton i jasno strukturirana optužba kojom je Stanivuković uputio javni izazov jednom od najuticajnijih političkih aktera u BiH, ukazuje na to da situacija u Republici Srpskoj ulazi u novu fazu političke polarizacije. Osim što time pokušava reafirmisati autoritet institucija, jasno se vidi i njegov pokušaj da se profilira kao lider nove političke opcije koja želi distancu od, kako on to vidi, kompromitovanih politika prošlosti.
U kontekstu pravosudnog sistema BiH, najavljena krivična prijava bi mogla predstavljati važan test institucionalne nezavisnosti, ali i ukazati na spremnost da se određeni politički činovnici pozovu na odgovornost, bez obzira na njihov status ili političku moć. Sve to sugeriše da bi ovaj potez mogao imati šire političke implikacije i pokrenuti domino-efekat unutar samog entitetskog rukovodstva.
Na kraju, Stanivukovićeva poruka je jasna: vrijeme je da se prekine praksa dvostrukih standarda, i da se odgovornost za prekršaje mora podjednako odnositi na svakoga. Ukoliko institucije ne reaguju na ovaj slučaj, upozorio je, pošalje se poruka da su zakoni selektivni i da su pojedinci iznad njih — što je, kako naglašava, neprihvatljivo u svakom demokratskom društvu.
