U aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, reakcija Semira Efendića, predsjednika Stranke za BiH, na nedavne događaje u vezi s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, donosi snažan i kritički osvrt. Efendić je ukazao na problematične početne poteze iz doba Dodikovog mandata, kad je ovaj, navodno, preuzeo kontrolu nad ključnim državnim sektorima, što je, prema njegovom mišljenju, kreiralo temelje za današnje stanje.
Efendić se prisjetio da je još prije gotovo tri mjeseca upozorio na neminovne posljedice takvih poteza. Međutim, umjesto korekcije, taj proces je prouzrokovao da, kako on navodi, Dodik u tišini preuzme i pravosuđe Bosne i Hercegovine. Ovu tvrdnju iznio je komentarišući ukidanje pritvora bivšem predsjedniku RS, napominjući da su sistemi sigurnosti i finansija najprije omogućili njegovu šutnju, a sada vode i politiku pravosuđa.
U širem kontekstu, Efendić ukazuje na strukturalne slabosti:
-
Sigurnosni sistem koji je, po njegovim riječima, oslabljen tako da više ne može da reaguje nezavisno.
-
Finansijski sistem, koji je uhodan i pod kontrolom politike.
-
Pravosudni sistem, koji je posljednji dio državnog aparata pod tendencijom političke dominacije.
Po njemu, prepuštanjem ova tri ključna sektora Dodiku, država je ušla u višeslojnu krizu, jer pravosudne odluke više nisu autonomne, već podložne političkoj volji. Dok su, kako navodi, “njihovi medijski istupi i riječi” služili za odvlačenje pažnje javnosti, stvarni transfer moći odvijao se u tišini – korak po korak.
Efendić posebno ističe ulogu onih koji su, unatoč prethodnim upozorenjima, zauzimali javni prostor šablonskim izjavama umjesto suštinskim reformama. Prepuštanje pravosuđa, smatra on, jeste vrhunac tog procesa – a efekti su danas očiti: Monopol političke moći u RS prelazi na institucije države.
Detaljnije, bio je prisutan i službeni pregled proceduralnog toka:
Dana 4. jula 2025. godine, Dodik je, nakon samoinicijativnog pristupanja Tužilaštvu BiH, ispitan po osnovu osnova sumnje za napad na ustavni poredak prema članu 156. stav 1. Krivičnog zakona BiH. Tužilaštvo je potom dostavilo Sudu BiH prijedlog za ukidanje pritvora i određivanje mjera zabrane. Sud, vodeći se zakonskom procedurom i ovlaštenjima, usvojio je prijedlog tužilaštva, ukinuo pritvor, te utvrdio mjere kao što su periodično javljanje državnim organima.
Ovaj pravni slijed, potvrđen službenim izvještajem Sud BiH, pokazuje klasične faze: istraga – prilagođena reakcija – primjena mjera. Ipak, Efendić upozorava da je bitan kontekst političke tihe dominacije nad sistemom pravde, jer je Dodik preuzeo pozicije moći i bez velikih javnih rasprava.
Prema riječima Suda BiH, pravosudne institucije djeluju unutar zakonskog okvira – sud radi na osnovu prijedloga tužilaštva, a tužilac vodi istragu. Sud nema diskreciono pravo da samostalno reaguje; njegova funkcija je da procijeni zakonitost prijedloga za mjere, ne i politički motiv. Ipak, Efendić smatra da upravo taj formalni proces maskira pravu realnost: istinsku političku kontrolu nad procedurom.
Postavljeni zaključci iz ove situacije mogu se sistematizovati sljedećim tačkama:
-
Prethodno prepuštanje sektora sigurnosti i finansija erodiralo je institucionalnu nezavisnost.
-
Preuzimanje pravosuđa predstavlja vrhunac tog procesa, jer politička volja utiče na zakonsku primjenu.
-
Javni diskurs i politički istupi nisu doveli do promjena – naprotiv, služili su kao dimna zavjesa.
-
Procedura ukidanja pritvora se odvijala po zakonu, ali okolnosti i tajming ostavljaju jak politički pečat.
U zaključku, Efendić poziva javnost – građane, medije i opoziciju – da prepoznaju i suprotstave se gubitku institucionalnog integriteta države. Ističe da je vrijeme da se uzmjere napori na vraćanje kontrole nad sudom i tužilaštvom te da se prekine tiha politička dominacija u ključnim sektorima. U suprotnom, opominje – Bosna i Hercegovina se nalazi u opasnoj fazi u kojoj političke elite ne samo da koriste, već i direktno upravljaju državnim institucijama, što gubi demokratsku i pravnu supstancu.
Efendićeve riječi predstavljaju upozorenje koje nadilazi dnevnu politiku – one pozivaju na kolektivnu odgovornost svih aktera u društvu. Ukoliko se sadašnji trend ne zaustavi, i pravosuđe ostane pod uticajem političkih interesa, Bosna i Hercegovina rizikuje da izgubi ne samo institucionalnu ravnotežu, već i povjerenje građana u osnovne mehanizme pravde. Samo kroz odlučne, principijelne i hrabre poteze, ističe Efendić, moguće je vratiti suverenitet institucijama i osigurati da zakon ostane iznad svakog pojedinca – pa makar on nosio i najvišu političku funkciju u zemlji.
