U nedavnom obraćanju tokom zasjedanja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Luksemburgu, Zukan Helez, dopredsjedavajući Vijeća ministara i ministar odbrane Bosne i Hercegovine, jasno je artikulisao ekonomski pravac kojim država trenutno ide. Govoreći u funkciji guvernera MMF-a za BiH, Helez je istakao da Bosna i Hercegovina ne traži nova zaduženja, jer ih u ovom trenutku nema potrebe dodatno gomilati. Ova izjava dolazi u kontekstu sve većih regionalnih i globalnih ekonomskih izazova, ali i postepenog oporavka bosanskohercegovačke privrede.
Učestvujući na plenarnim sjednicama MMF-a, Helez je govorio o trenutnoj ekonomskoj situaciji u Bosni i Hercegovini, ali i o širem regionalnom i svjetskom kontekstu. Njegovo izlaganje stavlja fokus na činjenicu da se BiH, unatoč brojnim izazovima, nalazi na putu umjerenog ekonomskog rasta, te da je sada presudno očuvati političku stabilnost, uz nastavak reformskih procesa i fiskalne discipline. Helez vjeruje da bi uz ove preduslove ekonomski zamah mogao biti još izraženiji.
Posebno je naglasio da je država odlučna u tome da putem fiskalnih mjera zaštiti najranjivije slojeve društva. Prema njegovim riječima, ta opredijeljenost nije samo trenutna mjera, već strateški pristup koji će se nastaviti i ubuduće. Time BiH, kako tvrdi, pokazuje odgovornost i društvenu osjetljivost u vođenju svojih finansijskih politika.
Pored ovog principijelnog stava o izbjegavanju novih zaduživanja, Helez se zahvalio MMF-u na dosadašnjoj podršci, naglašavajući nekoliko ključnih oblasti u kojima je ta podrška bila presudna:
-
Finansijska pomoć u kriznim trenucima;
-
Tehnička podrška kroz stručnu ekspertizu i obuku;
-
Razvoj institucionalnih kapaciteta, posebno u sektoru javnih finansija i bankarstva.
Jedna od konkretnih koristi koje BiH ima od saradnje s MMF-om jeste jačanje Centralne banke BiH, kao i unapređenje fiskalnog upravljanja i očuvanje makroekonomske stabilnosti. Helez ističe da se kroz saradnju sa Centrom za tehničku pomoć MMF-a u Beču očekuje dodatna podrška u konkretnim projektima koji mogu doprineti održivom ekonomskom razvoju.
Takođe je otkrio da su se na marginama sastanka vodili brojni bilateralni razgovori s međunarodnim partnerima, među kojima su bili:
-
Marnix Van Rij, zamjenik izvršnog direktora Konstituence za BiH;
-
Mark Horton, zamjenik direktora Odjela MMF-a za Evropu;
-
Predstavnici nekoliko evropskih vlada koje su pokazale interes za stanje u BiH.
U tim razgovorima, kako navodi Helez, razgovaralo se o daljoj saradnji i podršci BiH u domenu fiskalne konsolidacije, borbe protiv inflacije i unapređenja tržišnih mehanizama. Takođe, posebno je istaknuta saradnja s Luksemburgom, čijem ministru finansija Gillesu Rothu je izražena zahvalnost na donaciji od milion eura u okviru NATO paketa za jačanje odbrambenih kapaciteta BiH.
Ovaj podatak nije samo diplomatski kurtoazan gest, već i važan signal da Bosna i Hercegovina jača svoje regionalne i globalne pozicije u okviru kolektivnih sigurnosnih i ekonomskih struktura.
Na kraju, Helez je poručio da je uvođenje dugoročnih, fiskalno odgovornih politika ključni cilj BiH. Umjesto novih kredita, fokus je na:
-
stabilizaciji postojećih tokova novca,
-
razvoju domaće proizvodnje,
-
socijalnoj pravednosti,
-
i podršci reformama koje mogu unaprijediti sveukupni institucionalni okvir.
Poruka iz Luksemburga, dakle, nije samo tehnička izjava o zaduživanju, već politička poruka o samopouzdanju, odgovornosti i sve većoj spremnosti BiH da vodi suverenu i održivu ekonomsku politiku.
Helezov govor i kontakti u okviru MMF-a ukazuju na sve jasniji stav da BiH više ne želi biti zemlja koja pasivno čeka pomoć, već partner koji zna šta želi, kako do toga doći i kako to učiniti bez ugrožavanja svoje fiskalne budućnosti.
Zaključno, poruke koje je Zukan Helez prenio u ime Bosne i Hercegovine predstavljaju važan signal kako domaćoj javnosti, tako i međunarodnim partnerima – da se zemlja nalazi u fazi u kojoj odgovorna finansijska politika ima prednost nad kratkoročnim političkim interesima. Odbijanjem novih zaduživanja i insistiranjem na reformama i fiskalnoj stabilnosti, BiH pokazuje ambiciju da preuzme kontrolu nad sopstvenom ekonomskom sudbinom. Upravo takav pristup može otvoriti vrata za ozbiljnije investicije, veću regionalnu saradnju i dugoročni ekonomski prosperitet.
