Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, nedavno je predstavio novu ideju koja bi mogla značajno utjecati na političku dinamiku u Bosni i Hercegovini. Njegov prijedlog fokusira se na pokretanje strukturiranog i vremenski ograničenog dijaloga između ključnih aktera u zemlji, uključujući stranke potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma, entitete Republiku Srpsku i Federaciju BiH, te tri konstitutivna naroda – Srbe, Hrvate i Bošnjake. Cilj ovog dijaloga, prema Dodikovim riječima, jeste da se potvrdi ima li BiH šanse za funkcionalnost ili ne.
U svojoj objavi na Twitteru, Dodik je naglasio da ovaj dijalog treba biti vođen pod okriljem „pozitivnih diplomatija“, ali i uz potpunu transparentnost, bez nametanja ikakvih dekretnih rješenja. Time želi postići otvoren i demokratski proces u kojem bi svi učesnici imali mogućnost ravnopravnog sudjelovanja. Ovaj prijedlog stoga predstavlja pokušaj da se obnovi komunikacija između političkih faktora koji su već dugo vremena u zastoju ili čak sukobu.
Važno je istaći nekoliko ključnih elemenata ovog prijedloga:
-
Strukturiran dijalog – jasno definisan vremenski okvir i format razgovora.
-
Uključenost svih relevantnih strana – potpisnice Dejtonskog sporazuma, dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
-
Posredovanje pozitivnih diplomatija – što podrazumijeva konstruktivnu međunarodnu podršku bez nametanja rješenja.
-
Potpuna transparentnost – otvorenost cijelog procesa za javnost i sve zainteresovane strane.
Ova inicijativa dolazi u specifičnom trenutku političke krize u Bosni i Hercegovini. Nekoliko dana prije ove najave, Dodik je pokušao sazvati sastanak sa svim parlamentarnim strankama u BiH, održan 14. maja u Doboju. Međutim, taj sastanak je uglavnom bio bojkotovan, jer su se osim njegovih saveznika iz Republike Srpske (stranke Ujedinjena Srpska i DEMOS), ostali politički akteri – uključujući HDZ BiH, vladajuću koaliciju poznatu kao „Trojka“ (SDP, NiP i Naša stranka) i opoziciju iz RS-a – odlučili da ne prisustvuju. Ovaj potez ilustrira duboku podijeljenost i nepovjerenje među glavnim političkim snagama u zemlji.
Sama politička i pravna situacija dodatno otežava mogućnost uspješne komunikacije. Dodik se nalazi pod istragom za navodni pokušaj rušenja ustavnog poretka BiH i od marta je na centralnoj potjernici. Zbog ovih okolnosti, na ranijem sastanku u Doboju bila je primjetna pojačana policijska prisutnost, što dodatno odražava visok stepen tenzija i sigurnosnu zabrinutost u zemlji.
Dodikov poziv na „transparentni dijalog“ često se tumači kao pokušaj političke revitalizacije njegove stranke SNSD, koja se nalazi u institucionalnoj i diplomatskoj izolaciji pod pritiskom Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država da poštuje Ustav i Dejtonski sporazum. Međutim, pitanje ostaje da li će ovaj poziv na razgovore naići na odjek kod onih koji su prethodno odbili bilo kakav kontakt dok se ne riješe pravni problemi povezani s Dodikom.
Kontekst ove inicijative treba sagledati i u širem regionalnom i međunarodnom okviru. Dodik se ranije pozivao na poruke Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, koje ističu da je rješenje krize u BiH moguće samo kroz dogovor domaćih aktera. Upravo zato, današnji prijedlog za dijalog može se shvatiti kao pokušaj da se ponudi okvir za takav domaći politički izlaz, makar i kao javna inicijativa koja poziva na dijalog i saradnju.
U sažetku, ova inicijativa ima nekoliko ključnih dimenzija:
-
Pokušaj prevazilaženja političke krize kroz otvoreni i strukturirani dijalog.
-
Uključivanje svih strana kao osnovni princip za postizanje trajnog rješenja.
-
Transparentnost i nedekretni pristup kao garancija legitimnosti procesa.
-
Priznavanje važnosti međunarodne podrške, ali uz poštovanje domaće suverenosti.
Ipak, ostaje otvoreno pitanje da li će se ove dobre namjere ostvariti u praksi, jer politička klima u BiH i dalje karakterišu duboke podjele, nepovjerenje i sporazumi koji teško pronalaze primjenu. Da li će iko od pozvanih odgovoriti na Dodikov poziv, te hoće li se ovaj dijalog zaista održati i donijeti pomak, ostaje da se vidi u narednim mjesecima. Ono što je sigurno jeste da je neophodan iskren i otvoren razgovor, ako Bosna i Hercegovina želi izbjeći dalju političku krizu i osigurati stabilniju budućnost za sve svoje građane.
