Diplomatski dokument poznat kao non-paper, koji je pripreman duži vremenski period, izazvao je značajnu pažnju i reakcije u regiji, a naročito u Bosni i Hercegovini (BiH), Srbiji i unutar Evropske unije. Ovaj dokument, kojeg su pripremile Francuska i Njemačka, a koji je zatim distribuiran zemljama članicama EU, odnosi se na pooštravanje sankcija prema Miloradu Dodiku, predsjedniku entiteta Republika Srpska (RS) i osobi protiv koje bh. pravosuđe vodi istragu, kao i na sam entitet RS.
Ambasador Bosne i Hercegovine u Njemačkoj, Damir Arnaut, potvrdio je za medij Raport da mu je sadržaj non-papera bio poznat znatno prije nego što je postao javno dostupan. On je istakao da je ovaj dokument rezultat dugotrajnih priprema i predstavlja najnoviju i jasno artikulisanu reiteraciju stavova i mjera koje su zastupale najuticajnije članice Evropske unije u vezi sa trenutnom situacijom u BiH. Ove mjere uslovljene su, prema Arnautu, eskalacijom secesionističkih i antiustavnih poteza rukovodstva Republike Srpske, što predstavlja ozbiljnu prijetnju stabilnosti zemlje.
Uprkos tome što je non-paper prvenstveno diplomatski dokument, reakcija Srbije je ocijenjena kao izuzetno zabrinjavajuća. Posebnu pažnju privuklo je sazivanje Savjeta za nacionalnu sigurnost Srbije, a još indikativnije je to što je zaključke tog tijela medijima prezentovao načelnik Generalštaba Vojske Srbije, general Milan Mojsilović. Ambasador Arnaut smatra da takav potez predstavlja jasnu eskalaciju i dodatni signal destruktivnog pristupa Srbije prema teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine.
Važno je naglasiti da je Francuska i Njemačka, kao inicijatori ovog dokumenta, zatražile od članica Evropske unije da primijene određene mjere usmjerene na Dodika i entitet RS. Među tim mjerama nalaze se:
-
Uvođenje dodatnih sankcija prema Miloradu Dodiku
-
Prekid financiranja entiteta Republika Srpska
-
Obustava komunikacije i kontakata sa strankom SNSD, koju Dodik predvodi
Ova inicijativa naišla je na podršku mnogih zemalja EU, što značajno slabi raniju blokadu koju je Mađarska usporavala u donošenju jedinstvenih sankcija.
Dok međunarodne sile jasno zauzimaju stav, reakcija unutar BiH pokazuje različite nivoe angažmana. Primjetna je šutnja diplomatskih predstavništava u BiH koja su pod kontrolom Dodikovih kadrova, što dodatno pojačava zabrinutost. Na primjer, ambasador BiH pri Evropskoj uniji, Obrad Kesić, koji je poznat kao lojalan saradnik Dodika i Željke Cvijanović, na upite o non-paperu ne odgovara. Isto tako, Ambasada BiH u Parizu, kojom rukovodi ambasadorica Bojana Kondić Panić, također povezana sa Dodikovim krugom, izbjegava komunikaciju i uklonila je kontakt informacije sa zvanične stranice, što ukazuje na namjernu izolaciju i nesklonost transparentnosti.
Sa druge strane, ambasada Austrije u BiH nije direktno potvrdila postojanje non-papera, ali je kroz izjave istakla da su non-paperi standardni diplomatski instrumenti za formiranje mišljenja unutar EU institucija i među državama članicama. Austrija je naglasila da je Republika Srpska podigla secesionističke aktivnosti do “novog vrhunca”, te da je prekoračila pravne i političke granice koje ne smiju biti pređene, što dodatno potvrđuje ozbiljnost situacije.
Ovaj diplomatski dokument, iako nije formalni pravni akt, ima ogromnu težinu jer:
-
Predstavlja stavove vodećih evropskih sila koje žele spriječiti destabilizaciju BiH.
-
Jasno ukazuje na neprihvatljive poteze unutar RS-a koji ugrožavaju ustavni poredak.
-
Aktivira političke i ekonomske mjere sa ciljem kažnjavanja onih koji svojim djelovanjem remete mir i stabilnost.
Za sada, reakcija Srbije, kroz angažman vojnog vrha i Savjeta za nacionalnu sigurnost, kao i pasivnost određenih bh. diplomatskih predstavnika, ukazuju na to da će konflikt i tenzije ostati visoke, te da će diplomatija u narednom periodu igrati ključnu ulogu u pokušajima smirivanja situacije.
U konačnici, ovaj non-paper je simbol trenutne kompleksnosti političke situacije u BiH i regionu, gdje se sukobi interesa i geopolitičke tenzije reflektuju kroz diplomatske kanale i utječu na stabilnost čitavog Balkana. Jasno je da je budnost najmoćnijih evropskih zemalja od presudne važnosti za očuvanje teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, te da će dalji razvoj događaja zavisiti od sposobnosti međunarodne zajednice da balansira između pritisaka i dijaloga u ovom osjetljivom regionu.
