U posljednje vrijeme, bošnjačka zajednica u Bosni i Hercegovini suočava se s novim oblikom prijetnje – digitalnim narušavanjem svog identiteta i kulturne prisutnosti. Ono što se na prvi pogled može učiniti kao bezazlena greška u aplikaciji, zapravo krije dublji i zabrinjavajući problem. Prema navodima lokalnih vjerskih predstavnika, džamije širom entiteta Republika Srpska nestaju sa digitalnih mapa ili se označavaju kao vjerski objekti druge konfesije – konkretno, pravoslavne crkve. Ova praksa, iako se odvija tiho i gotovo neprimjetno, izazvala je šok i uznemirenost među Bošnjacima, posebno onima koji žive ili potiču iz tog dijela Bosne i Hercegovine.
Slučaj koji je prvi dospio u javnost dolazi iz Bosanske Dubice, gdje je glavni imam tog grada primijetio ozbiljne nepravilnosti na Google Maps platformi. Naime, prilikom pretrage lokacije džamije, korisnicima se prikazuje oznaka pravoslavnog krsta, dok je objekt pogrešno nazvan “crkva”. Takvo prikazivanje nije rezultat tehničke greške, već posljedica prijava korisnika koje se automatski usvajaju, bez dodatne provjere autentičnosti.
Prema informacijama dostupnim vjerskim predstavnicima, takva praksa se ne događa samo u Dubici, već i:
-
u Prijedoru
-
Bijeljini
-
Zvorniku
-
i drugim gradovima u RS-u
gdje su mnoge džamije ili potpuno nestale sa karte ili su dobile lažne oznake koje ih povezuju sa drugom vjerskom tradicijom. Ovakve manipulacije izazivaju zabrinutost jer se ne radi samo o digitalnoj grešci, već o namjernom pokušaju brisanja kulturnog i vjerskog naslijeđa Bošnjaka u entitetu gdje su i inače često izloženi ignorisanju i negiranju svog prisustva.
Vjerski zvaničnici, ali i brojni bošnjački intelektualci, ovu pojavu nazivaju sistematskim digitalnim napadom, koji ima jasne političke i ideološke ciljeve. Oni ističu da ovo nije izolovan incident, već dio šire strategije kojom se pokušava oslabiti, a na kraju i izbrisati trag prisustva Bošnjaka u ovom dijelu zemlje. Pojedinci iz zajednice opisuju ovu pojavu kao “novi oblik starog nasilja” – nasilja koje ne dolazi u obliku oružja ili direktne represije, već kroz tehnološki tihi rat koji se vodi na digitalnim mapama, platformama i arhivima.
U tom kontekstu, predstavnici Islamske zajednice u BiH planiraju pokrenuti niz konkretnih koraka kako bi spriječili dalje brisanje džamija sa digitalnih mapa. Najavljeni su kontakti sa:
-
Google korporacijom, kako bi se upozorili na problem i zatražila hitna revizija prijava korisnika.
-
Ambasadama uticajnih zemalja, koje bi mogle izvršiti pritisak na kompanije koje dopuštaju takve manipulacije.
-
Organizacijama za ljudska prava, kako bi se dokumentovalo sistematsko digitalno zatiranje bošnjačkog identiteta.
-
UNESCO-m, s obzirom na njihovu ulogu u zaštiti svjetske kulturne baštine.
S obzirom da džamije nisu samo vjerski objekti, već i simboli kulturnog, historijskog i društvenog prisustva jednog naroda, njihovo brisanje sa mapa ima daleko dublje implikacije. Kada nestane džamija sa mape, nestaje i prisustvo naroda kojem ta džamija pripada. Ne radi se samo o aplikaciji – radi se o poruci koja ima svoju težinu i značenje.
Građani su pozvani da se uključe u borbu protiv ovih manipulacija. Postoji opcija “Predloži izmjenu” na Google Mapsu, putem koje svaki korisnik može prijaviti pogrešne informacije i predložiti ispravne podatke. Takođe, potiče se organizovanje lokalnih inicijativa koje će pratiti stanje džamija na digitalnim platformama i sistematski prijavljivati zloupotrebe.
Ovaj incident otvara jedno šire pitanje – koliko su globalne digitalne platforme spremne da štite tačnost podataka u osjetljivim političkim i društvenim regijama? Očigledno je da sistemi koji se oslanjaju na masovne korisničke prijave mogu biti zloupotrijebljeni, naročito u sredinama gdje su odnosi među zajednicama krhki i historijski opterećeni prenosi hayat
Na kraju, ovo nije samo pitanje tehnologije – ovo je pitanje društvene pravde, prava na identitet i kolektivno sjećanje. Bošnjačka zajednica ima pravo na istinito prikazivanje svoje baštine, a uklanjanje džamija sa digitalnih mapa ne smije postati novo normalno. Potrebna je kolektivna i institucionalna reakcija kako bi se spriječilo dalje brisanje jednog naroda iz digitalnog prostora – jer kako kažu iz zajednice: “Ovo nije greška – ovo je poruka.”
