Elektroprivreda Republike Srpske (ERS), kompanija koja se već duže vrijeme suočava sa nizom finansijskih i operativnih problema, sada se našla pod novim pritiskom – da se iz poslovanja ukloni njemački informatički sistem SAP, u koji je do sada uloženo više od 40 miliona konvertibilnih maraka. Ova promjena, koju guraju politički vrhovi Republike Srpske, izaziva zabrinutost stručne i šire javnosti, naročito zbog potencijalnih posljedica po stabilnost poslovanja i ionako klimavu finansijsku situaciju ove državne firme.
SAP, sofisticirani softverski sistem koji omogućava potpunu integraciju poslovnih procesa kao što su finansije, prodaja, logistika i ljudski resursi, uveden je u ERS 2015. godine. U tom periodu, dok je domaća firma Prointer bila partner SAP-a, sve je funkcionisalo bez ozbiljnijih problema. Međutim, situacija se promijenila kada je SAP u 2023. godini raskinuo saradnju sa Prointerom, što je pokrenulo lavinu poteza koja vodi ka potpunom napuštanju ovog sistema.
ERS je u planovima za tekuću godinu naveo da planira kupovinu novog softverskog sistema, iako već posjeduje postojeći, široko implementirani i testirani SAP. To je iznenadilo stručnjake jer se radi o zamjeni sistema koji je već duboko integrisan u sve poslovne procese firme.
Prema izvorima bliskim portalu CAPITAL, nova softverska rješenja trebala bi isporučiti banjalučka kompanija “Dwelt”, čiji je osnivač Stefan Krneta, zet Ranka Škrbića, bivšeg ministra zdravlja i trenutnog dekana Medicinskog fakulteta u Banjaluci. Krneta je prije dvije godine većinski udio u „Dweltu“ prodao poljskoj IT grupaciji ASSE, ali je zadržao funkciju direktora.
„Dwelt“ već ima iskustva sa ERS-om – ranije su im prodali softversku platformu za podršku snabdijevanju električnom energijom, na osnovu koje su inkasirali 12,3 miliona KM, a potom još 12,5 miliona KM po osnovu autorskih prava na izvorni kod i obnovu ugovora. Ova saradnja bi, prema medijskim nagađanjima, sada mogla biti značajno proširena.
Iako iz Dwelta tvrde da nemaju nikakva zvanična saznanja o novoj nabavci softvera, i da su o tome čuli tek iz medija, brojne indicije upućuju na to da se planira postepeno izbacivanje SAP-a iz javnog sektora Republike Srpske, počevši od ERS-a, a potom i u drugim institucijama poput:
-
Šuma Srpske
-
Poreske uprave
-
Puteva Republike Srpske
Zabrinjavajuće je što se time ignorišu višemilionske investicije već uložene u SAP, ali i ogromni izazovi koje nosi prelazak na domaće, još uvijek nedovoljno testirane i upitno stabilne softverske platforme. Poslovni sistemi poput SAP-a razvijaju se desetljećima i koriste se širom svijeta upravo zbog svoje pouzdanosti i sposobnosti da podrže kompleksne i visokorizične poslovne operacije.
Nadalje, ovakav potez se smatra rizičnim jer podsjeća na prethodne projekte koji su završili fijaskom. Jedan od njih je aplikacija za praćenje cijena goriva, koju je Prointer razvio za Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske po cijeni od 500.000 KM, a koja više nije dostupna ni na Google Play Storeu – iako je predstavljena kao strateški važna prenosi pressmediabih
U pozadini ove odluke, prema informacijama portala CAPITAL, stoji politički motivisana odluka vlasti da se Njemačkoj „uzvrati udarac“ zbog sankcija prema lideru Republike Srpske, Miloradu Dodiku. Time se, kako tvrdi Aleksandra Pandurević, članica Predsjedništva SDS-a, ERS gura u još dublju finansijsku krizu samo kako bi se „kaznili“ stranci.
U svom javnom reagovanju, Pandurević navodi da ERS, koji je prošle godine poslovao s gubitkom od 30 miliona KM, a u prva dva mjeseca ove godine se dodatno zadužio za 112 miliona KM, sada ulazi u novi krug trošenja javnog novca bez racionalnog utemeljenja. Umjesto stabilizacije poslovanja, nastavlja se politika bacanja javnih sredstava, kako kaže Pandurević, samo kako bi se dodvorilo „dvorskim firmama“.
Ona upozorava da ovakve mjere neće nauditi Njemačkoj, ali bi mogle dokrajčiti ERS i dodatno opteretiti građane, prvenstveno kroz eventualno povećanje cijene električne energije. Takođe, Pandurević upozorava da bi se isti model mogao primijeniti i u drugim preduzećima – što bi značilo bacanje dodatnih 80 miliona KM, samo da bi se nova sredstva mogla usmjeriti prema firmama koje su u bliskim vezama sa političkim strukturama.
Zaključno, pred ERS-om se nalazi potencijalno opasan zaokret u IT strategiji koji uključuje napuštanje jednog od najpouzdanijih globalnih poslovnih sistema i ulazak u nepoznato s domaćim softverom. U trenutku kada su finansije već na ivici kolapsa, ovakve odluke ne djeluju kao korak ka racionalizaciji poslovanja, već kao primjer politički motivisanog i ekonomski štetnog upravljanja javnim resursima.
