U političkom i pravnom kontekstu Bosne i Hercegovine sve se češće susrećemo s tenzijama koje prelaze granice običnog političkog dijaloga i ulaze u sferu mogućeg kršenja zakona. Posljednji u nizu takvih slučajeva odnosi se na Igora Stojanovića, potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, koji je odlučio da povuče konkretan pravni potez protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske.
Stojanović je u javnosti obznanio da je podnio krivičnu prijavu protiv Dodika, pozivajući se na Krivični zakon Bosne i Hercegovine, konkretno na član koji tretira izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti. Ova zakonska odredba propisuje kazne za svakoga ko kroz javni govor, pisanje ili drugo ponašanje potiče i širi netrpeljivost među narodima i religijama.
Kako je naveo u svojoj izjavi, Stojanović smatra da je Dodik u više navrata, tokom svojih javnih nastupa, koristio retoriku kojom se otvoreno vrijeđaju Bošnjaci, jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini. Takve izjave, prema njegovom mišljenju, ne samo da narušavaju društvenu harmoniju, već direktno vrijeđaju temeljna ljudska prava – uključujući pravo na vjeru, kulturu, identitet i slobodu izražavanja.
Stojanović je svoj potez obrazložio ne samo pravnom, već i moralnom odgovornošću koju nosi funkcija potpredsjednika entiteta. Prema njegovim riječima, zadatak svih političkih lidera u BiH jeste očuvanje dostojanstva građana i zaštita vrijednosti na kojima država počiva. U tom kontekstu, šutnja na govor mržnje, tvrdi on, nije prihvatljiva opcija.
U svojoj izjavi ističe sljedeće principe koji su ga vodili u ovom postupku:
-
Odbrana ravnopravnosti svih građana BiH bez obzira na etničku, vjersku ili kulturnu pripadnost.
-
Zaštita ustavom i međunarodnim konvencijama zagarantovanih sloboda, uključujući slobodu vjere i izražavanja identiteta.
-
Reakcija na govor mržnje kao nužan oblik političkog i pravnog djelovanja u demokratskom društvu.
-
Očuvanje temeljnih vrijednosti Bosne i Hercegovine, koje su ukorijenjene u antifašističkoj borbi, multietničkom suživotu i poštivanju različitosti.
Stojanović se pozvao na patriotizam ne kao deklarativnu lojalnost prema državi, već kao konkretan čin odbrane prava svakog pojedinca. U njegovoj viziji, patriota je onaj koji ne okreće glavu od nepravde i nepravde naziva pravim imenom, bez obzira na političku cijenu takvog stava. Jasno je poručio da Bosna i Hercegovina nije država samo jednog naroda ili entiteta, već zajednica svih njenih građana koji imaju jednaka prava i obaveze.
Dok se izjava potpredsjednika Federacije zasniva na pozivu na pravdu, odgovornost i zakonsku proceduru, ona istovremeno predstavlja i političku poruku – u zemlji kakva je BiH, u kojoj su etničke i nacionalne podjele duboke, ovakav potez otvara vrata novim debatama o granicama političkog govora i zakonske odgovornosti.
Na drugoj strani, Dodik je već ranije više puta izazivao burne reakcije svojim izjavama u vezi s Bošnjacima, međunarodnim institucijama, pa i samim temeljima države BiH. Njegova politička strategija često se oslanja na konfrontaciju i populističku retoriku, što ga dovodi u sukob s onima koji zagovaraju multietničko i pravno utemeljeno društvo.
Pitanje koje ostaje otvoreno jeste: hoće li Tužilaštvo BiH ovu prijavu uzeti ozbiljno i pokrenuti istragu, ili će ostati samo na nivou političkog signala? Bez obzira na ishod, ovaj slučaj će sigurno dodatno zaoštriti političke odnose u zemlji prenosi pressmediabih
U konačnici, potez Igora Stojanovića može se posmatrati kroz više prizmi – kao akt političke hrabrosti, kao institucionalna reakcija na govor koji prelazi granice dozvoljenog, ali i kao test zrelosti pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine. Ostaje da se vidi hoće li zakonski okvir države biti dovoljno čvrst da se izbori s političkom retorikom koja u javnom prostoru prelazi granicu prihvatljivog diskursa i ulazi u sferu krivične odgovornosti.
