Povratak Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, u Bosnu i Hercegovinu nakon njegove posjete Moskvi, izazvao je brojne reakcije i otvorio nova pitanja o efikasnosti državnih institucija i provođenju zakona. Iako je protiv njega pokrenuta istraga i javno se govorilo o postojanju međunarodne potjernice, Dodik tvrdi da bez ikakvih prepreka prelazi granicu BiH, što dodatno produbljuje osjećaj pravne i institucionalne konfuzije u zemlji.
U svom javnom istupu, Dodik je samoinicijativno prokomentarisao način na koji prelazi državnu granicu. Kako kaže, putuje automobilom i niko ga ne zaustavlja, kao što je to bio slučaj i ranije. Njegove riječi jasno odražavaju poruku o nedostatku koordinacije i povjerenja među državnim agencijama, ali i o mogućem ignorisanju zakonskih procedura. Posebno je naglasio da mu ni u prethodnim prilikama niko nije pravio problem pri prelasku granice, što kod mnogih izaziva zabrinutost o pravnoj jednakosti u Bosni i Hercegovini.
U svojim izjavama Dodik ne krije ogorčenost zbog pokušaja da se njegova kretanja ograniče. Smatra da postoji politička namjera da ga se izoluje, kako bi se stvorila slika o njemu kao o političkom lideru bez međunarodne podrške. Međutim, on navodi brojne primjere svojih susreta s uticajnim svjetskim liderima, među kojima su:
-
Viktor Orban, premijer Mađarske
-
Benjamin Netanijahu, premijer Izraela
-
Vladimir Putin, predsjednik Rusije
-
Predstavnici Le Penove partije iz Francuske
-
Susreti u Beču, glavnom gradu Austrije
Naglašavajući te kontakte, Dodik želi pokazati da, uprkos pokušajima izolacije, i dalje ima pristup najvišim političkim krugovima u svijetu, što mu dodatno služi kao argument da odbaci tvrdnje o političkoj izolaciji.
Posebnu pažnju u cijelom slučaju izaziva informacija da je Dodik navodno prešao granični prijelaz Rača bez zaustavljanja, koristeći se vozilima s rotacijom, što ukazuje na moguću zloupotrebu položaja i privilegija. Ova situacija je potakla Graničnu policiju BiH da otvori istragu s ciljem utvrđivanja činjenica i okolnosti pod kojima se to dogodilo. Ukoliko se dokaže da su prekršene zakonske procedure, to bi moglo imati dalekosežne posljedice i za njega i za one koji su eventualno omogućili takav prelazak.
Dodiku se u ovim sumnjama pridružuje i Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS, koji je također pod istragom. On je sredinom marta ove godine otputovao u Srbiju u jeku velikih studentskih protesta, a kasnije se tiho vratio u BiH, pri čemu javnosti nije predočeno kako i gdje je prešao granicu. Ovakav nedostatak transparentnosti dodatno šteti povjerenju građana u institucije i pravni sistem.
Uz njih dvojicu, predmet koji vodi Tužilaštvo Bosne i Hercegovine uključuje i Radovana Viškovića, premijera RS. Sva trojica su osumnjičeni za krivično djelo “napad na ustavni poredak”, što je jedno od najtežih djela protiv države. Ove optužbe dodatno komplikuju političku situaciju u zemlji i postavljaju brojna pitanja:
-
Zašto nadležne institucije nisu efikasnije u sprovođenju zakonskih mjera?
-
Kako je moguće da osumnjičeni za teška krivična djela slobodno prelaze granicu?
-
Da li je selektivna primjena zakona u Bosni i Hercegovini postala pravilo?
Zabrinjavajuće je da se povjerenje u institucije konstantno urušava, dok osumnjičeni visoki funkcioneri javno prkose sistemu. Dodikovo ponašanje i njegove izjave u kojima otvoreno ismijava državne mehanizme kontrole dodatno provociraju podjele i otežavaju rad onih koji žele očuvati pravnu državu.
Zaključno, ovaj slučaj nije samo pitanje jednog graničnog prelaska ili političke igre, već duboko sistemsko pitanje o sposobnosti države da zaštiti vlastiti suverenitet i pravni poredak. Ukoliko institucije ne pokažu odlučnost i odgovornost, povjerenje građana će dodatno oslabiti, a politički akteri poput Dodika dobiće prostor za još jače izazivanje autoriteta države. Sudbina ovog slučaja mogla bi imati dugoročan uticaj na pravnu stabilnost i političku budućnost Bosne i Hercegovine prenosi crna-hronika
