Sjedinjene Američke Države nedavno su donijele odluku o deportaciji oko 170 državljana Bosne i Hercegovine, što je dio šire politike nove američke administracije usmjerene na vraćanje osuđenih osoba u njihove matične zemlje. Ovaj potez proizlazi iz odluke predsjednika Donalda Trumpa, koji je insistirao na strožim mjerama prema strancima s kriminalnim dosjeima. Cilj ove politike je da se osobe koje su služile kazne u američkim zatvorima vrate u zemlje iz kojih su došle, čime se smanjuje opterećenje američkog pravosudnog i zatvorskog sistema.
Među ovih 170 deportovanih osoba, ističe se grupa od šest pojedinaca koji su označeni kao prioritetni slučajevi zbog težine svojih zločina. Riječ je o osobama koje su tokom boravka u SAD-u počinile različite vrste krivičnih djela, uključujući teške krađe, posjedovanje droge, nasilje, pa čak i ubistvo iz nehata. Njihova imena i detalji njihovih zločina su poznati:

- Denis Kljunić, rođen 1981. godine u Banjoj Luci, osuđen u saveznoj državi Utah zbog falsifikovanja dokumenata i krađe.
- Aladin Muminović, rođen 1987. godine u Cazinu, osuđen 2019. godine u New Hampshiru zbog posjedovanja ilegalnih supstanci.
- Džemal Pujagić, rođen 1977. godine u Kotorskom, osuđen u Ohiu zbog ubistva iz nehata, teške krađe i posjedovanja narkotika.
- Hany El Shaer, rođen 1983. godine u Džedi, Saudijska Arabija, ali mu je majka porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Osuđen u Washingtonu zbog ilegalnog posjedovanja vatrenog oružja i manipulacije serijskim brojevima na oružju.
- Siniša Elkaz, rođen 1988. godine u Zagrebu, osuđen u Utahu 2010. godine za napad, a zatim ponovo 2022. godine za višestruke prekršaje, uključujući porodično nasilje, prijetnje nasiljem i nanošenje međunarodne štete.
- Muho Ahmetović, rođen 1967. godine u Glamočanima, osoba s bogatim kriminalnim dosjeom. Tokom svog boravka u SAD-u, osuđen je četiri puta: 2012. godine za uhođenje, 2016 godine za krađu, 2019 godine u Kentuckyu za posjedovanje marihuane, 2022godine za trgovinu opijatima.
Ovaj potez američke administracije pokazuje kako SAD provode stroge mjere protiv kriminala među strancima i sve manje tolerišu ilegalne aktivnosti osoba koje nisu njihovi državljani. Deportacija ovih osoba mogla bi izazvati dodatne probleme u Bosni i Hercegovini, s obzirom na to da se postavlja pitanje njihovog budućeg statusa u domovini. Mnogi od njih već su dugo godina živjeli u SAD-u i njihova reintegracija u bosanskohercegovačko društvo mogla bi biti složena.

Pored toga, javnost u Bosni i Hercegovini bi mogla izraziti zabrinutost zbog potencijalnog porasta kriminalnih aktivnosti s obzirom na to da su deportovani osuđeni za ozbiljna krivična djela. Nadležni organi će morati pažljivo razmotriti kako će postupiti s ovim osobama nakon njihovog povratka prenosi pressmediabih
Postavlja se nekoliko ključnih pitanja:
- Kako će vlasti BiH reagovati na dolazak osoba s kriminalnim dosjeima?
- Da li će biti pod nadzorom nakon povratka?
- Postoje li zakonski okviri za njihovu rehabilitaciju i reintegraciju?