Građanska akcija bojkota trgovina, benzinskih crpki, kafića i restorana planirana za petak, 31. siječnja 2025., može biti moćan oblik protesta protiv visokih cijena i niskog životnog standarda u Bosni i Hercegovini. Inspirisana sličnom uspješnom akcijom u Hrvatskoj, ova inicijativa ima za cilj ukazati na ozbiljne socio-ekonomske probleme i pritisnuti vlasti i poslodavce da preduzmu konkretne mjere.
Ciljevi bojkota
- Skretanje pažnje na rastuće cijene:
- Građani ukazuju da su cijene osnovnih namirnica i energenata u BiH veće nego u nekim razvijenim zemljama poput Njemačke, dok su prosječne plaće višestruko niže.
- Pritisak na poslodavce i vlasti:
- Inicijatori akcije žele osigurati povećanje minimalne plaće, smanjenje inflacije i poboljšanje ukupnog životnog standarda.
- Podizanje svijesti:
- Bojkot simbolično pokazuje jedinstvo građana u nezadovoljstvu ekonomskim politikama i praksama, šaljući poruku trgovcima i vlastima da promjene moraju doći.
Kako se bojkot provodi?
- Planiranje unaprijed: Građani su pozvani da kupe potrebne namirnice prije petka i izbjegavaju bilo kakve troškove tog dana.
- Izbjegavanje restorana i kafića: Umjesto toga, predlaže se kuhanje kod kuće.
- Masovno širenje poruke: Društvene mreže i forumi služe za podizanje svijesti o važnosti akcije i njenim ciljevima.
Kontekst socio-ekonomskih problema
Prema riječima Adisa Keče iz Saveza samostalnih sindikata BiH, trenutna situacija ukazuje na to da:
- Dobit poslodavaca raste, dok plaće radnika ostaju niske i neodgovarajuće za pokrivanje osnovnih životnih troškova.
- Inflacija značajno utiče na kupovnu moć građana, čineći svakodnevni život sve skupljim.
Vlasti su ranije pokušavale zamrznuti cijene najvažnijih životnih namirnica, ali to nije dovoljno za dugoročno rješenje.
Mogući efekti bojkota
- Kratkoročni utjecaj: Ako se akcija provede masovno, može prouzročiti gubitke trgovcima i vlasnicima restorana, privlačeći pažnju na problem.
- Dugoročni cilj: Ukoliko se ovakve akcije nastave i prate ih peticije ili zahtjevi prema vlastima, moguće je potaknuti ozbiljnije ekonomske reforme.
Zaključak
Građanska akcija bojkota može biti koristan i simbolički snažan korak ka podizanju svijesti o ekonomskoj nepravdi u BiH. Ključni faktori uspjeha bit će masovnost, dobro osmišljena strategija i jasno komunicirani ciljevi prema javnosti i vlastima. Važno je nastaviti vršiti pritisak kroz različite oblike protesta kako bi promjene bile moguće.
Analiza ekonomskih stručnjaka…
Koliko je ispravno bojkotovati?
- Pravo na protest: Bojkot je legitiman i nenasilan način izražavanja nezadovoljstva. Omogućava građanima da pokažu trgovcima i vlastima da su cijene previše opterećujuće.
- Zadavanje ekonomskog udarca: Ako veliki broj potrošača na jedan dan prestane kupovati, trgovci mogu osjetiti gubitak u prodaji, što ih može podstaći na preispitivanje cijena.
- Pritisak na tržište: Dugotrajni bojkot ili masovno smanjenje potrošnje može prisiliti trgovce da razmotre politiku cijena kako ne bi izgubili kupce.
Međutim, treba biti svjestan:
- Privremeni efekat: Jednodnevni bojkot može imati ograničen učinak, jer se potrošnja često nadoknađuje prije ili poslije bojkota.
- Strateško usmjerenje: Poskupljenja nisu uvijek isključivo posljedica trgovaca, već često reflektiraju rast ulaznih troškova (npr. energija, transport, inflacija).
Koji model bojkota bi bio najučinkovitiji?
- Jasna organizacija i komunikacija:
- Najava bojkota putem društvenih mreža, medija i zajednica kako bi se osigurao masovan odaziv.
- Informisanje građana o razlozima bojkota, naglašavajući konkretne primjere drastičnih poskupljenja.
- Selektivni bojkot:
- Umjesto svih trgovina, fokusirati se na određene lance trgovina koji su najviše podigli cijene. To će poslati snažniju poruku ciljanoj grupi i povećati pritisak.
- Promovisati alternativne opcije (npr. kupovina od lokalnih proizvođača, pijace).
- Dugotrajniji bojkot određene robe:
- Fokusirati se na jednu ili nekoliko kategorija proizvoda (npr. ulje, šećer, brašno), te ih izbjegavati dok se cijene ne prilagode.
- Ovo zahtijeva strpljenje i solidarnost među građanima, ali može biti efikasnije od jednodnevne akcije.
- Podrška lokalnim proizvođačima:
- Aktivno promovirati kupovinu od domaćih malih proizvođača koji nemaju toliku moć formiranja cijena kao veliki lanci.
- Zajednički apel i peticija:
- Uz bojkot, organizirati peticiju prema vlastima i trgovcima za bolje regulisanje cijena osnovnih namirnica.
Zaključak
Bojkot može biti efikasan ako se sprovede masovno, organizovano i s jasnim ciljevima. Jednodnevni bojkot ima simboličan učinak, ali dugoročniji i ciljani bojkot ili promocija alternativnih opcija (lokalni proizvođači) može imati veći utjecaj. Ključna je solidarnost među građanima i jasno komunicirana poruka kako bi trgovci i vlasti razumjeli ozbiljnost situacije.
