Ustavni sud Bosne i Hercegovine nedavno je donio značajnu odluku kojom je odbio apelaciju koju je podnio Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranka čiji je lider Milorad Dodik. Ova odluka ima veliki politički značaj jer se odnosi na izbor delegata u Domu naroda Parlamenta BiH, a ujedno je i odraz odnosa SNSD-a prema Ustavnom sudu BiH.
Zanimljivo je da je SNSD, iako kontinuirano osporava rad Ustavnog suda, ipak odlučio podnijeti apelaciju ovom tijelu. Na taj način, stranka na čelu s Dodikom zapravo priznaje nadležnost Suda, što je kontradiktorno njihovim prethodnim stavovima. Ovaj potez pokazuje da SNSD, uprkos svojim kritikama prema Ustavnom sudu, ipak traži njegovu pomoć kada su u pitanju važna politička pitanja koja direktno utječu na njihov utjecaj u institucijama vlasti.
Odluka Ustavnog suda BiH razmatrala je sporni slučaj vezan za izbor delegata u Dom naroda. Naime, iz Narodne skupštine Republike Srpske bira se pet delegata za Dom naroda Parlamenta BiH. Tri od njih su sigurno pripala SNSD-u, dok je jedan delegat pripao SDS-u. Ključna bitka vodila se oko četvrtog delegata, za kojeg su se natjecali SNSD i PDP, a obje stranke su osvojile po 12 glasova. No, postoji jedan ključan moment koji je doveo do ovog političkog previranja: jedan od listića koji je pripadao PDP-u bio je proglašen nevažećim.
Zbog ove odluke, Centralna izborna komisija (CIK) BiH je kasnije priznala listić PDP-a kao važeći, no Sud BiH je tu odluku poništio. PDP je potom odlučio podnijeti žalbu Ustavnom sudu BiH, koji je u ožujku prošle godine prihvatio apelaciju. Ovo je omogućilo CIK-u da ponovo prizna listić PDP-a, što je Sud BiH potvrdio odbijanjem žalbe SNSD-a na tu odluku.
Zahvaljujući ovom pravnom procesu, SNSD je izgubio ključnog delegata, a time i apsolutnu kontrolu nad Domom naroda Parlamenta BiH. Ova odluka ima dugoročne političke posljedice jer SNSD, koji je bio u poziciji da dominira tim tijelom, sada više nema utjecaj na izbor delegata. Ova situacija također pokazuje da unatoč velikoj političkoj moći koju SNSD uživa u Republici Srpskoj, pravne institucije mogu donijeti odluke koje umanjuju njihov politički kapital na državnom nivou.
U konačnici, SNSD je ponovno pokušao osporiti ovu odluku Ustavnog suda, ali je današnja odluka jasno dala do znanja da viši sudovi nisu skloni poništiti prethodne presude i odredbe, čak i kada je riječ o strankama koje imaju značajnu političku moć i utjecaj. To znači da SNSD više nema načina da ospori izbor delegata koji dolazi s liste PDP-a.
Ova odluka također izaziva razmišljanja o funkcioniranju političkog sistema u BiH i snazi pravosudnih institucija u suočavanju s političkim pritiscima. SNSD-ova pokušaj opstrukcije ovog procesa pokazuje koliko je važno održati pravnu stabilnost i nepristranost u zemlji koja se suočava s brojnim političkim izazovima. Iako političke stranke često pokušavaju utjecati na pravne odluke, pravosudne institucije u BiH očito imaju kapacitet da održe neovisnost i osiguraju da pravda bude zadovoljena, čak i u složenim političkim situacijama.
Zaključno, današnja odluka Ustavnog suda BiH predstavlja značajan trenutak u političkom životu zemlje, jer pokazuje da čak i najmoćnije stranke, poput SNSD-a, ne mogu uvijek računati na političku podršku u pravnim pitanjima. Ova presuda također stavlja u pitanje političku kontrolu nad institucijama BiH, jer SNSD više neće moći odlučujuće utjecati na izbor delegata u Domu naroda, što može imati dugoročne političke reperkusije za sve uključene strane.
Ova odluka također može poslužiti kao podsjetnik svim političkim akterima u BiH da pravosudne institucije, iako podložne različitim političkim utjecajima, ipak imaju kapacitet za očuvanje pravne stabilnosti i pravednosti. U kontekstu političkih preslagivanja koja su česta na državnom nivou, jasno je da pravni sustav ima ključnu ulogu u održavanju ravnoteže i sprečavanju monopolizacije vlasti. Iako će SNSD, kao i druge političke stranke, sigurno nastaviti koristiti sve dostupne pravne opcije, odluke poput ove podsjećaju na to da postoji prostor za političku korektnost unutar institucionalnih okvira, koji bi dugoročno mogao doprinositi jačanju demokratskih principa u Bosni i Hercegovini.
