Hamsin označava jedan od važnih perioda u narodnom kalendaru, a dolazi posljednjeg dana januara. Ovaj trenutak u godini tradicionalno se povezuje s početkom drugog dijela zime, koji traje pedeset dana prije dolaska proljeća. Ova faza, poznata i kao prelazak iz najhladnijeg dijela godine ka toplijim danima, odražava ciklus prirode koji je duboko ukorijenjen u kulturi i običajima.
S prvim danima februara, pažnja se usmjerava na džemreta, što na turskom jeziku znači “zračni talas”. Ovi simbolični događaji predstavljaju prijelazne faze prirode, kada hladnoća počinje popuštati, a toplina Sunca postaje sve prisutnija. Prema vjerovanjima, džemreta donose promjene u tri ključna elementa: zraku, vodi i zemlji.
Prvo džemre dolazi 19. februara i, kako narod kaže, “udara u zrak”. Ova promjena se ogleda u postupnom povećanju temperature i smanjenju velikih minusa koji su obilježavali prethodne sedmice. Ovaj trenutak simbolizira početak kraja zime, a njegove posljedice osjete se i u prirodi, koja počinje pokazivati prve znakove buđenja. Sedam dana kasnije, 26. februara, drugo džemre “pogađa vodu”. Ova faza označava trenutak kada voda prestaje mrznuti, što je još jedan jasan znak da se priroda priprema za proljeće. Na kraju, 5. marta, treće džemre “puca u zemlju”, donoseći toplinu koja omogućava zemlji da se zagrije i postane plodno tlo za novi život.
Ovi simbolični događaji često se povezuju s pojavom prvih visibaba i ljubičica, cvjetova koji najavljuju dolazak proljeća. Stari kažu da su džemreta “glasnici topline i života”, a njihova pojava uvijek izaziva osjećaj optimizma i radosti.
Nakon što džemreta završe, dolazi period poznat kao babine huke, koji traje od 10. do 17. marta. Ovo je vrijeme kada priroda prolazi kroz dramatične promjene. Prema narodnom vjerovanju, tokom babinih huka često se smjenjuju različiti vremenski uslovi. Jedan trenutak može biti sunčan, a već sljedeći donosi kišu, snijeg ili čak kombinaciju oba, praćenu jakim vjetrom. Ovaj nepredvidivi period, prema predajama, simbolizuje borbu između proljeća i zime.
Osim džemreta i babinih huka, narodni kalendar bilježi i druge važne datume koji označavaju prijelaze između godišnjih doba:
- 20.-25. april – Goveđa zima (poznata i kao sitei-sevr), označava posljednje dane zime.
- 6. maj – Početak ljeta prema narodnom vjerovanju, često obilježen kao Rozi-Hidr ili Jurjev.
- 2. august – Aliđun, nakon Đurđevdana, predstavlja jednu od najvažnijih svetkovina u Bosni i Hercegovini.
- 14. august – Simbolični kraj prve polovine ljeta.
- 28. august – 21. septembar – Posljednje sedmice ljeta, poznate kao Međunjevice.
- 12. oktobar – Miholjsko ili bablje ljeto, topliji period u jesen.
- 8. novembar – Početak zime prema narodnom kalendaru, poznat kao Rozi-kasum.
- 22. decembar – 30. januar – Zemherije, najhladniji dio godine.
- 22. decembar – 30. januar – Erbein, prvih četrdeset dana zime.
Ova duboko ukorijenjena vjerovanja, koja se prenose s generacije na generaciju, odražavaju prirodni ritam života koji je nekada bio ključan za svakodnevni život ljudi. Promatranje promjena u prirodi omogućavalo je planiranje aktivnosti poput sjetve, berbe i pripreme za dolazak nove sezone.
Kraj zime i dolazak proljeća uvijek su bili ispunjeni simbolikom novog početka. Iako moderni kalendari i tehnologija danas igraju značajniju ulogu u planiranju, ovi drevni običaji i dalje pružaju osjećaj povezanosti s prirodom i njenim ciklusima. Džemreta, babine huke i drugi datumi iz narodnog kalendara podsjećaju nas na prolaznost vremena i vječnu obnovu života.
