Na poslednjoj sjednici Ekonomskog i socijalnog vijeća (ESV) Bosna i Hercegovina raspravljala je o nekoliko važnih pitanja koja se odnose na ekonomski položaj radnika i poslodavaca. Jedan od ključnih tema bio je povećanje minimalne plate i olakšice za poslodavce u vezi sa plaćanjem doprinosa za zaposlene. Predsjednik ESV-a, Safudin Čengić, iznio je niz informacija koje govore o daljim koracima i mjerama koje bi mogle zadovoljiti obje strane u ovom procesu – radnike i poslodavce.
Prema njegovim riječima, cilj ovih mjera je da se omogući povećanje plata bez stvaranja dodatnih finansijskih tereta za poslodavce. Čengić je naglasio da su članovi ESV-a saglasni sa prijedlozima koje je Vlada donijela. Ove odluke, prema njegovim riječima, trebaju omogućiti postizanje ravnoteže između potreba radnika i realnih mogućnosti poslodavaca. Također, istakao je da će nakon donošenja konkretnih zakona i uredbi, koja se očekuju u narednim danima, svi biti zadovoljni postignutim rezultatima.
Među ključnim odlukama na sastanku bilo je i definiranje iznosa minimalne plate koja će iznositi 1.000 KM. Čengić je istakao da će biti usvojena i uredba koja se odnosi na doprinos do tog iznosa, a na koji će poslodavci biti oslobođeni plaćanja određenih doprinosa. Naime, planira se refundacija do 304 KM za doprinos koji će biti plaćen za zaposlene sa minimalnim platama. Ove odluke omogućavaju da poslodavci lakše finansiraju povećanje plata, a istovremeno ne moraju snositi dodatne troškove koji bi mogli ugroziti stabilnost njihovih poslovanja.
Pored toga, povećanje plata će se odnositi i na zaposlene koji imaju viši iznos plata od minimalne. Tako će se poslodavcima omogućiti da povećaju plate i ostalim zaposlenicima, do 450 KM, uz oslobađanje od plaćanja doprinosa za taj iznos. Ovo će, prema mišljenju predsjednika ESV-a, omogućiti da poslodavci imaju veću fiskalnu fleksibilnost i da zadrže konkurentnost, a radnicima se omogući bolji životni standard.
Čengić je također naglasio da je važan korak za budućnost priprema fiskalnih zakona koji će biti ključni za dugoročni ekonomski rast. Ovi zakoni trebaju biti usvojeni do 30. septembra, kako bi mogli postati operativni od 1. januara 2026. godine. Priprema ovih zakona bit će ključna za dugoročnu stabilnost ekonomije i bolju usklađenost poreznih politika, koje će omogućiti lakšu primjenu i implementaciju daljih mjera podrške poslodavcima i radnicima.
U kontekstu budućih sastanaka, Čengić je spomenuo da će sljedeća sjednica ESV-a biti održana 31. januara. Na tom sastanku trebalo bi se razmatrati konkretno usvajanje svih akata i dokumenata koji su spomenuti u prethodnim izlaganjima. Predstavnici zakonodavnih tijela – Predstavnički dom i Dom naroda – također će biti uključeni u usvajanje ovih mjera, što znači da će odluke biti donesene kroz demokratski proces.
U zaključku, sve ove promjene koje se najavljuju u vezi sa minimalnom platom i doprinosem pokreću niz važnih ekonomskih reformi koje mogu pozitivno utjecati na radnički sektor. Ipak, ove promjene ne smiju dovesti u pitanje finansijsku stabilnost poslodavaca i moraju se implementirati na način koji će podržati i ekonomski rast u BiH. Ove odluke, ako se pravilno provedu, mogu doneti dugoročnu korist za socijalnu stabilnost i ekonomski razvoj zemlje.
S obzirom na trenutne ekonomske izazove, ovakvi koraci mogu značiti značajan pomak u pravcu bolje usklađenosti potreba radničke i poslovne sfere. Povećanje plata, uz smanjenje poreza i doprinosa, predstavlja kompromis koji bi mogao poboljšati životne uvjete radnika, dok istovremeno omogućava poslodavcima da zadrže konkurentnost na tržištu. Iako ove mjere donose određene olakšice, ključni izazov biće pravilna implementacija, koja mora uključivati transparentnost i efikasnu kontrolu kako bi se izbjegle zloupotrebe i kako bi se obezbijedio pravičan raspodjelu koristi.
Takođe, postoji potreba za dodatnom edukacijom i savjetovanjem poslodavaca i radnika o novim zakonima koji će biti usvojeni do kraja godine. Sam proces usklađivanja zakonodavstva, kako bi postao operativan u 2026. godini, zahtijeva dobro planiranje i koordinaciju na svim nivoima vlasti. Samo uz proaktivnu saradnju između vlasti, sindikata i poslodavaca, moguće je stvoriti stabilno poslovno okruženje koje će doprinositi ekonomskoj stabilnosti zemlje, bez narušavanja prava radnika ili narušavanja poslovne konkurentnosti.
