Posljednjih dana povećanje minimalne neto plate na 1.000 KM, uz bruto iznos od 1.744 KM, izazvalo je intenzivne debate o njegovom utjecaju na privredu. Ova promjena, iako dobrodošla za radnike, nosi značajne izazove za privrednike i vlasti u različitim regijama.
Različit utjecaj na privredne grane i regije
Nije moguće jednako sagledati učinak povećanja plate na sve privredne grane, niti na sve geografske oblasti. Neki kantoni imaju značajno bolje ekonomske performanse, što će im omogućiti lakše prilagođavanje novim zahtjevima.
Profitabilnost zaposlenika kao ključni pokazatelj
Parametar nazvan profitabilnost zaposlenika, koji odražava prosječnu neto dobit koju radnik donosi kompaniji, pruža jasan uvid u ekonomske razlike među regijama. Prema podacima za 2023. godinu:
- Zapadnohercegovački kanton vodi po profitabilnosti, s iznosom od 28.139 KM po zaposleniku, što je čak 161% više od prosjeka Federacije BiH. Regija koja obuhvata gradove poput Širokog Brijega, Gruda, Ljubuškog i Posušja pokazuje impresivne rezultate, gdje svaki radnik značajno doprinosi zaradi vlasnika kompanija.
- Zeničko-dobojski kanton, s druge strane, bilježi najnižu profitabilnost od svega 4.085 KM po zaposleniku, što je 62% ispod prosjeka. To jasno ukazuje na ozbiljne izazove s kojima će se kompanije iz ovog kantona suočiti, uključujući potencijalne poteškoće u održavanju radnih mjesta.
Razlike između regija
Ekonomski disbalansi u Federaciji BiH postaju još očigledniji kada se uzmu u obzir sljedeći podaci:
- Kanton Sarajevo, s 118.247 zaposlenih, i Tuzlanski kanton, s 71.177 radnika, zajedno čine više od polovine ukupnog broja zaposlenih u Federaciji BiH.
- Posavski kanton (4.234 zaposlenih) i Bosansko-podrinjski kanton (4.003) imaju najmanji broj zaposlenih, što ukazuje na manji privredni obim i izazove u održavanju konkurentnosti.
Zaključak
Povećanje minimalne plate na 1.000 KM predstavlja značajan pomak u podizanju životnog standarda radnika, ali otvara i niz pitanja vezanih za održivost privrede u pojedinim regijama. Kantoni s većom profitabilnošću, poput Zapadnohercegovačkog, lakše će apsorbirati troškove, dok će područja poput Zeničko-dobojskog kantona zahtijevati veću podršku vlasti kako bi se izbjegla masovna otpuštanja. Ove promjene ističu potrebu za strateškim pristupom i regionalno prilagođenim mjerama koje bi osigurale ravnomjeran razvoj i stabilnost privrede u cijeloj zemlji prenosi pressmediabih
