Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik, ponovo je izazvao pažnju svojim izjavama u vezi s međunarodnim pravnim procesima. Njegova najnovija izjava uslijedila je nakon što je Međunarodni krivični sud (MKS) izdao nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. Dodik je oštro kritikovao ovu odluku, ističući kako je riječ o potezu koji kompromituje međunarodno pravo, dok je ujedno najavio blokadu provođenja odluka MKS-a u Bosni i Hercegovini.
Dodikovo stajalište o Međunarodnom krivičnom sudu nije novo, ali je dodatno pojačano ovim događajem. On smatra da je MKS postao “instrument politike i interesnih grupa”, umjesto da ostane nepristrasna institucija posvećena pravdi. Posebno je naglasio da ovakvi potezi suda, poput naloga za hapšenje izraelskog premijera, predstavljaju napad na one koji štite interese svojih zemalja i naroda.
U svojoj izjavi Dodik je kazao:
“Potpuno se slažem s članovima američkog Kongresa koji smatraju da Međunarodni krivični sud treba ukinuti jer najbrutalnije kompromituje međunarodno pravo.”
Osudio je nalog za hapšenje Netanyahua, nazivajući ga “činom bezumlja”, posebno s obzirom na ulogu Izraela u borbi protiv terorizma. Prema Dodiku, Netanyahua se nepravedno progoni, uprkos njegovom vodstvu u zaštiti izraelskog naroda od, kako je rekao, “krvavih napada terorista”.
Dodik je svoju argumentaciju dodatno podijelio u nekoliko aspekata:
- Kritika MKS-a: Sud se, prema njegovim riječima, udaljio od osnovne misije i postao alat za političke obračune.
- Odbrana izraelske politike: Smatra da Izrael ima pravo na odbranu od terorizma, a da je Netanyahu ključna figura u toj borbi.
- Odbijanje provođenja odluka u BiH: Najavio je da Republika Srpska neće podržati provođenje odluke MKS-a na njenom teritoriju.
“Svjedoci smo odmetnute pravde koja progoni zaštitnike, a povlađuje teroru,” poručio je Dodik, dodajući da će njegov entitet učiniti sve da ovu odluku onemogući na području Bosne i Hercegovine.
Dodikova reakcija na odluku Međunarodnog krivičnog suda odraz je njegovog već poznatog stava prema međunarodnim institucijama koje, kako tvrdi, djeluju na štetu suverenih država. Ova izjava istovremeno predstavlja pokušaj političke solidarnosti s izraelskim premijerom, ali i naglašava Dodikovu namjeru da odbije svaki uticaj suda na teritoriju Republike Srpske.
Milorad Dodikova izjava o Međunarodnom krivičnom sudu i njegovim odlukama dodatno je osnažila polarizaciju mišljenja o ulozi međunarodnih pravnih institucija, posebno u osjetljivim političkim kontekstima kao što su Bosna i Hercegovina i Bliski istok. Kritike koje je uputio Dodik nisu izolovane, već odražavaju širi trend skepticizma prema institucijama poput MKS-a, koje su, prema mišljenju mnogih, postale previše podložne političkim uticajima.
Dodik je u svojoj izjavi indirektno postavio pitanje legitimiteta međunarodnih sudova, tvrdeći da oni nerijetko prelaze svoje ovlasti kako bi zadovoljili interese velikih sila ili određenih političkih grupacija. Prema njegovom mišljenju, odluka o hapšenju Netanyahua predstavlja primjer takve pristrasnosti, gdje se, kako je rekao, “zaštitnici progone, a teroristi podržavaju”. Ovaj narativ oslikava duboku podjelu u globalnoj percepciji pravde i njenog provođenja.
U kontekstu Bosne i Hercegovine, ovakve izjave dodatno komplikuju odnose između različitih političkih subjekata u zemlji. Republika Srpska, predvođena Dodikom, često je zauzimala stav protiv međunarodnog uplitanja, što reflektuje širu strategiju političkog otpora prema vanjskom uticaju. Dodikova najava blokade provođenja odluka MKS-a u BiH može se tumačiti kao nastavak te politike, ali i kao pokušaj pridobijanja podrške određenih međunarodnih aktera koji dijele slične stavove o suverenitetu i pravdi.
S druge strane, kritičari njegovih izjava ističu da ovakvi potezi mogu dodatno oslabiti ionako složenu pravnu i političku situaciju u Bosni i Hercegovini. Odbijanje saradnje s međunarodnim pravosudnim institucijama potencijalno može narušiti međunarodni ugled zemlje i ugroziti njene odnose s ključnim partnerima, poput Evropske unije.
Osim toga, Dodikovo stajalište o izraelskom premijeru Netanyahuu i njegovoj ulozi u borbi protiv terorizma izazvalo je reakcije u međunarodnim političkim krugovima. Njegova izjava o “odmetnutoj pravdi” usmjerena je na problematizaciju načina na koji se pravosudne institucije postavljaju prema liderima država koje se suočavaju s prijetnjama terorizma. Time Dodik pokušava da izgradi most podrške prema Izraelu, dok istovremeno nastoji ojačati svoj imidž lidera koji brani suverenitet i nacionalne interese.
U konačnici, Dodikova najava blokade odluka MKS-a i njegovo zalaganje za ukidanje ovog suda otvara pitanja o budućem položaju međunarodnog prava u svijetu sve većih političkih tenzija. Ovakvi stavovi ne samo da produbljuju podjele unutar Bosne i Hercegovine već i ukazuju na globalni izazov očuvanja nepristrasnosti i kredibiliteta pravosudnih tijela u kompleksnom političkom pejzažu.
