Švicarska vlada nedavno je potvrdila primjenu zakona poznatog kao „inicijativa za burku“, čime je finalizirana dugogodišnja debata o zabrani pokrivanja lica na javnim mjestima. Ovaj zakon, usvojen tijesnim glasanjem na referendumu 2021. godine, ne odnosi se samo na vjerske pokrivke poput burki i nikaba, već i na druge situacije kada je lice prekriveno, poput nasilnih protesta ili sportskih huligana. Istovremeno, zakon uključuje iznimke koje osiguravaju zaštitu osnovnih prava i sloboda.
Porijeklo inicijative i politički kontekst
Prvi koraci prema zabrani pokrivanja lica poduzeti su 2021. godine, kada su građani i kantoni Švicarske na referendumu odlučili podržati inicijativu pod nazivom „Da zabrani pokrivanja lica“. Ova odluka nije izoliran slučaj – već se nadovezuje na raniju zabranu izgradnje minareta iz 2009. godine, što ukazuje na kontinuitet u donošenju zakona koji direktno ili indirektno targetiraju muslimanske zajednice.
Ključne odredbe novog zakona
U septembru 2023. godine, švicarski parlament usvojio je prijedlog koji precizira način provedbe ove zabrane. Prema novom zakonu, prekršioci mogu biti kažnjeni administrativnim novčanim kaznama koje u početku iznose 100 franaka, dok najviša kazna može dostići 1.000 franaka u slučajevima kada osoba odbije platiti izrečenu kaznu.
Šta zakon obuhvata?
- Zabrana pokrivanja lica odnosi se na:
- Velove koje nose muslimanke, poput burki i nikaba.
- Nasilne demonstrante ili huligane koji prekrivaju lice maskama.
- Ko je izuzet? Zakon predviđa niz iznimki koje osiguravaju ravnotežu između zabrane i zaštite osnovnih prava. Primjeri izuzetaka uključuju:
- Pokrivanje lica u vjerskim objektima.
- Nošenje maski na karnevalima.
- Pokrivanje radi zaštite od hladnoće ili zdravstvenih razloga.
- Pokrivanje lica u umjetničkim nastupima ili za potrebe reklama.
Osim toga, zakon omogućava vlastima da odobre prekrivanje lica na protestima, ali samo kada je to neophodno za ostvarivanje prava na slobodu izražavanja i okupljanja.
Širi društveni utjecaj
Iako zakon nominalno ne diskriminira nijednu specifičnu grupu, jasno je da njegova primjena najviše pogađa muslimansku zajednicu. Burke i nikabi postali su simbol debate o integraciji, sekularizmu i kulturnim vrijednostima u Švicarskoj. Ipak, zakonodavci tvrde da mjera nije isključivo usmjerena prema muslimanskim ženama, jer uključuje i situacije poput maskiranja na nasilnim događajima ili sportskim manifestacijama.
S druge strane, zabrana se često interpretira kao oblik političkog signala prema desničarskim populističkim strujama, koje zagovaraju strožije zakone u ime nacionalne sigurnosti i kulturne kohezije. Kritičari naglašavaju da ovakvi zakoni dodatno marginaliziraju manjine, dok suštinski ne rješavaju probleme poput radikalizma ili nasilja.
Balans između sigurnosti i sloboda
Kako bi se izbjeglo ugrožavanje temeljnih prava, Savezno vijeće ugradilo je posebne odredbe u zakon. Ovo uključuje mogućnost pokrivanja lica za potrebe zdravlja, vjerskih rituala ili čak karnevalskih festivala. Takve mjere pokušavaju pomiriti dva suprotstavljena cilja: osiguranje sigurnosti u javnom prostoru i poštivanje individualnih sloboda.
Zaključak
Švicarska primjena „inicijative za burku“ predstavlja značajan korak u pravnom regulisanju pokrivanja lica na javnim mjestima. Iako je zakon strukturiran tako da obuhvata širi spektar situacija, njegova primjena izaziva različite reakcije. Za jedne, to je pitanje sigurnosti i kulturnih vrijednosti, dok drugi smatraju da se radi o ograničavanju prava manjinskih zajednica. U konačnici, implementacija zakona i njegov dugoročni utjecaj ovisit će o ravnoteži između njegovih kaznenih odredbi i predviđenih izuzetaka, kao i o političkoj volji da se osigura pravičnost u njegovoj primjeni.
