Nedavni članak koji se bavi presudom u slučaju “Kovačević” i potencijalnim reakcijama na odluku Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu izazvao je mnogo pažnje, posebno zbog zabrinutosti koju su izrazili politički i pravni stručnjaci u Bosni i Hercegovini. Ovaj članak otkriva zabrinjavajuće scenarije koji bi mogli uslijediti ako Veliko vijeće Suda potvrdi presudu, posebno s obzirom na napetosti između različitih etničkih grupa u BiH.
Grupa ustavno-pravnih stručnjaka iz Mostara razmatra različite scenarije u slučaju potvrđivanja prvostepene presude u slučaju “Kovačević.” Ova presuda ne bi samo uticala na Izborni zakon već bi, kako neki tvrde, mogla značajno izmijeniti strukturu Aneksa četiri Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma. Ovaj sporazum, kao temelj ustavnog poretka BiH, definira kako su entiteti i njihov politički sistem uspostavljeni. Potvrđivanje presude moglo bi destabilizirati ovu strukturu, otvarajući put za ponovno formiranje entiteta prema etničkoj liniji, što bi potencijalno dovelo do formiranja bošnjačkog entiteta unutar Federacije BiH.
Prema anonimnom izvoru, najvjerovatniji scenarij bi bio povratak na stanje kakvo je bilo prije potpisivanja Daytonsko-pariškog i Washingtonskog sporazuma. Drugim riječima, mogli bismo vidjeti vraćanje na dvije republike – Republiku Bosnu i Hercegovinu sa sjedištem u Sarajevu i Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu sa sjedištem u Mostaru. Ovaj povratak bi značio obnovu političkih i teritorijalnih podjela kakve su bile prisutne tokom rata u BiH, što je zabrinjavajući scenario za mnoge koji se sjećaju krvavih sukoba iz tog perioda.
Ono što je dodatno istaknuto u dokumentu koji je, kako se navodi, kreiran od strane stručnjaka u Mostaru, jeste mogućnost formiranja nove Hrvatske Republike u BiH. Ova nova republika bi imala svoj sabor, vladu i sudbenu vlast, ali bi priznavala međunarodno priznate granice Bosne i Hercegovine. Ova ideja je, naravno, veoma kontroverzna, jer bi značila značajnu promjenu u postojećem ustavnom okviru BiH, koji se temelji na složenom balansiranju između tri konstitutivna naroda.
U dokumentu se takođe naglašava da bi Ustav nove Hrvatske Republike bio potpuno građanski, čime bi se ispunile sve presude Evropskog suda za ljudska prava, uključujući poznate slučajeve kao što su Sjedić-Finci, Zornić, Šlaku, Pilav, Pudarić, i posebno Kovačević. Ova presuda je posebno važna jer najdublje zadire u Ustav Bosne i Hercegovine, mijenjajući osnovne principe na kojima je izgrađen.
Kroz ove promjene, kako se navodi u dokumentu, više ne bi bilo nikakvih prepreka za kandidiranje ili biranje na bilo kojem području Bosne i Hercegovine, sastavljene od tri građanske republike. Ovaj koncept je sličan ranijim planovima koji su predviđali labavu uniju tri nacionalne republike, poput Owen-Stoltenbergovog plana, koji je propao prije potpisivanja Washingtonskog sporazuma.
Ono što dodatno uznemirava u ovom dokumentu jeste prijetnja ponovnim uspostavljanjem granica između ovih republika. Iako se u dokumentu tvrdi da bi granice bile “virtualne” i da bi postojala otvorenost prema evropskim standardima, sama ideja o ponovnim granicama unutar BiH podsjeća na prošlost etničkih sukoba i podjela.
Reakcije međunarodne zajednice na ove prijedloge su neizvjesne, ali je jasno da bi bilo kakav korak prema formiranju novih republika ili mijenjanju granica izazvao ozbiljne političke posljedice. Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH, već je upozorio Evropski sud za ljudska prava da bi potvrđivanje presude u slučaju “Kovačević” moglo destabilizirati BiH. On je naglasio da trenutna situacija u BiH zahtijeva oprez, jer bi odluka Suda mogla biti shvaćena kao podrivanje ustavnog okvira BiH, što bi dodatno pogoršalo ionako krhke temelje zemlje.
Ovaj članak koji je objavio prohadezeov portal HMS ide u prilog ovim tvrdnjama, sugerirajući da bi potvrđivanje presude Kovačević moglo dovesti do ozbiljnih političkih posljedica. HDZ-ovi političari, prema ovom izvještaju, koriste prijetnje nemirima kako bi zaustavili progresivne procese koji bi mogli reformirati postojeći etnonacionalni sistem u BiH. Ova strategija nije nova; već smo svjedočili sličnim prijetnjama prije oktobarskih izbora 2022. godine, kada su politički lideri iz HDZ-a prijetili nemirima na jugu zemlje ukoliko bi se donijele određene izmjene izbornog zakona.
Zaključno, jasno je da je cijela situacija oko presude u slučaju “Kovačević” mnogo složenija nego što se na prvi pogled čini. Iako presuda ima potencijal da reformira politički sistem BiH u skladu sa evropskim standardima ljudskih prava, postoji značajan otpor među određenim političkim krugovima koji se boje da bi te promjene mogle destabilizirati zemlju. Ove napetosti, potkrijepljene prijetnjama novim podjelama i čak ratom, predstavljaju ozbiljan izazov za budućnost Bosne i Hercegovine. U svakom slučaju, međunarodna zajednica i domaći politički akteri moraju pažljivo balansirati između potreba za reformama i očuvanja mira u zemlji.
