Zdravlje je neprocjenjivo bogatstvo, a jedna od ključnih komponenti njegovog održavanja je pravilna prehrana. Iako se mnogo toga može reći o zdravim i nezdravim namirnicama, jedno je sigurno – najbolje je konzumirati cjelovite i minimalno obrađene namirnice. Na taj način unosimo prirodne hranjive tvari koje tijelo prepoznaje i lako koristi. Kada kupujemo hranu, stručnjaci preporučuju da uvijek obratimo pažnju na popis sastojaka. Što je taj popis kraći, to je proizvod bolji za naše zdravlje. Nažalost, u modernom vremenu, takvi proizvodi su rijetki, te često biramo ono što je brže, jeftinije i dostupnije, iako to možda nije najbolji izbor za naše zdravlje.

Nedavna studija istražila je utjecaj različitih kategorija hrane na zdravlje, fokusirajući se na one namirnice koje su previše procesuirane. Istraživači su koristili podatke prikupljene od više od 207.000 medicinskih sestara i drugih zdravstvenih djelatnika, koji su tokom godina redovno odgovarali na pitanja o svom zdravlju i prehrambenim navikama.

Hrana je bila podijeljena u četiri kategorije:

  1. Neprerađena i minimalno prerađena hrana – ovo su namirnice koje dolaze u svom prirodnom obliku ili su prošle minimalne promjene, poput voća, povrća i cjelovitih žitarica.
  2. Prerađeni kulinarski sastojci – ulja, maslaci i drugi proizvodi koji se koriste u pripremi hrane.
  3. Prerađena hrana – uključuje namirnice koje su prošle određeni stupanj obrade, poput konzerviranih proizvoda.
  4. Ultraprocesirana hrana – ova kategorija obuhvata proizvode koji su prošli intenzivne industrijske procese, često bogate šećerom, mastima, soli i aditivima.

Poseban fokus studije bio je na ultraprocesiranoj hrani, koja je poznata po svom negativnom utjecaju na zdravlje, posebno kada je riječ o kardiovaskularnim bolestima. Konzumacija ovih proizvoda povezana je s povećanim rizikom od koronarne bolesti srca, moždanog udara i drugih kardiovaskularnih problema. No, istraživanje je pokazalo da su dva tipa hrane posebno opasna.

Prvi od tih proizvoda su zaslađeni napici. Ova kategorija uključuje gazirane sokove, energetske napitke i druge napitke koji sadrže visok udio dodanih šećera. Pretjerana konzumacija šećera opterećuje organizam, što rezultira povećanjem rizika od pretilosti, dijabetesa tipa 2, visokog krvnog pritiska i, na kraju, kardiovaskularnih bolesti.

Drugi opasan tip hrane su prerađeni mesni proizvodi, kao što su kobasice, suhomesnati proizvodi i slično. Ovi proizvodi često sadrže visoke količine soli i zasićenih masti, što dovodi do nakupljanja plaka u arterijama, povećavajući rizik od srčanog i moždanog udara.

Evo nekoliko razloga zašto su ove dvije vrste hrane toliko opasne:

  • Zaslađeni napici: Visok udio šećera doprinosi brzim skokovima nivoa glukoze u krvi, što opterećuje pankreas i dugoročno može dovesti do razvoja dijabetesa. Također, višak kalorija iz ovih napitaka često dovodi do povećanja tjelesne težine.
  • Prerađeno meso: Osim soli i masti, prerađeno meso često sadrži aditive i konzervanse koji dodatno opterećuju tijelo. Redovna konzumacija ovih proizvoda može dovesti do visokog krvnog pritiska, što je jedan od glavnih faktora rizika za kardiovaskularne bolesti.

Naučnici su kroz ovu studiju došli do zaključka da konzumacija ultraprocesirane hrane povećava rizik od razvoja mnogih zdravstvenih problema. Međutim, nisu sve vrste ultraprocesirane hrane jednako opasne – postoji razlika u nutritivnim vrijednostima i utjecaju na organizam. Ono što je zajedničko većini tih proizvoda je visok udio natrija, zasićenih masti, šećera i aditiva, koji su ključni faktori rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Kako bismo smanjili rizik za svoje zdravlje, stručnjaci preporučuju:

  • Smanjite unos zaslađenih napitaka: Pokušajte zamijeniti gazirane sokove i druge napitke bogate šećerom s vodom, nezaslađenim čajevima ili prirodnim voćnim sokovima.
  • Izbjegavajte prerađeno meso: Umjesto suhomesnatih proizvoda, birajte svježe meso, ribu ili biljne izvore proteina.
  • Obratite pažnju na nutritivne vrijednosti: Kada kupujete prehrambene proizvode, uvijek čitajte deklaracije i birajte one s manjim udjelom natrija, šećera i masti.
  • Birajte neprerađene i minimalno prerađene namirnice: Fokusirajte se na konzumaciju cjelovitih žitarica, svježeg voća i povrća, te kvalitetnih izvora proteina.

Na kraju, iako je praktično posegnuti za prerađenom hranom, važno je biti svjestan dugoročnih posljedica koje ona može imati na naše zdravlje. Odluke koje donosimo u vezi s prehranom direktno utječu na naše fizičko stanje, te je ključno birati mudro. Smanjenjem unosa zaslađenih napitaka i prerađenih mesnih proizvoda, možemo značajno smanjiti rizik od srčanih i moždanih udara, te poboljšati kvalitetu života.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here