U Bosni i Hercegovini, tematika negiranja genocida u Srebrenici često izaziva burne reakcije i polemike među političarima i javnim ličnostima. Ovaj problem se dodatno pogoršava kada određene javne figure iznose uvredljive izjave koje direktno negiraju patnju žrtava i relativiziraju historijske činjenice. Jedan od takvih incidenata desio se kada je gost emisije Ćirilica, Nenad Čanak, napustio emisiju zbog neprimjerenih izjava i ponašanja drugog učesnika, kojeg je u svojoj izjavi nazvao „zločincem“ i „genocidašem“.
Tokom emisije, ovaj gost je iznio nekoliko uvredljivih i kontroverznih izjava, među kojima je posebno šokirala njegova opaska da je „ljudsko tijelo najbolje đubrivo“. Ova izjava naišla je na oštre osude i negodovanje, budući da je smatrana ne samo nepoštovanjem prema žrtvama genocida, već i kao pokušaj relativiziranja ozbiljnih zločina koji su se dogodili tokom rata u Bosni i Hercegovini. Takva izjava dolazi u trenutku kada je u Bosni i Hercegovini na snagu stupio Zakon o zabrani negiranja genocida, što je dodatno osjetljiva tema u javnosti.
U kontekstu ovog zakona, njegov cilj je suzbijanje javnih pokušaja da se negira ili umanji razmjera genocida počinjenog u Srebrenici, gdje je u julu 1995. godine ubijeno preko 8,000 Bošnjaka, uglavnom muškaraca i dječaka. Ovaj zakon je izazvao različite reakcije u regiji – dok ga jedni smatraju važnim korakom ka pravdi i pomirenju, drugi ga doživljavaju kao politički nametnutu odluku.
Nenad Čanak, poznat po svojim stavovima protiv nacionalizma i negiranja genocida, napustio je emisiju nakon što je postalo očigledno da diskusija prelazi granice prihvatljivog. Odluka da napusti emisiju uslijedila je kao reakcija na, kako je istaknuo, „nekulturno komuniciranje i verbalno nasilje“ od strane drugog gosta. Svojim činom želio je pokazati da nema tolerancije prema onima koji otvoreno negiraju patnju žrtava i propagiraju ideje koje su, prema njegovom mišljenju, štetne za društvo.
Zakon o zabrani negiranja genocida, koji je donesen od strane međunarodnog predstavnika u Bosni i Hercegovini, predstavlja jednu od najznačajnijih pravnih regulativa u postratnoj BiH. Ovaj zakon ima nekoliko ključnih aspekata:
- Zabranjuje javno negiranje genocida, ratnih zločina i drugih zločina protiv čovječnosti.
- Propisuje kazne za one koji se upuštaju u radnje veličanja ratnih zločinaca.
- Ima za cilj suzbijanje govora mržnje i promoviranje međunacionalnog razumijevanja.
Iako je zakon naišao na podršku u dijelu bh. društva, posebno među porodicama žrtava, u Republici Srpskoj su mnogi politički lideri izrazili protivljenje, smatrajući ga aktom koji ugrožava slobodu govora i nametnutim od strane međunarodne zajednice. Ovo protivljenje izazvalo je dodatne tenzije unutar zemlje, s obzirom na to da se zakon direktno dotiče ratnih zločina i njihovih posljedica.
Čankov izlazak iz emisije Ćirilica predstavlja svojevrsni protest protiv pristupa koji relativizira ozbiljne povijesne događaje. Njegov čin bio je znak solidarnosti sa žrtvama i jasna poruka da se neće tolerisati govorenje koje vrijeđa osjećanja onih koji su direktno pogođeni ratnim zločinima. Za Čanka, ovakvi incidenti ukazuju na nužnost zakonskih mjera koje štite sjećanje na žrtve i osiguravaju da se genocid nikada ne zaboravi.
S druge strane, pitanje slobode izražavanja postaje sve osjetljivije u kontekstu ovih regulativa. Kritičari zakona smatraju da se radi o pokušaju gušenja slobode govora, dok zagovornici tvrde da se zakonom ne ograničava sloboda izražavanja, već se štite temeljne ljudske vrijednosti i poštovanje prema žrtvama.
Ovaj slučaj otvara nekoliko ključnih pitanja:
- Kako balansirati između slobode govora i zakonske zaštite od govora mržnje?
- Da li su međunarodne intervencije u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine opravdane kada se radi o pitanjima poput genocida?
- Kako osigurati da se prošlost ne zaboravi, ali i da se omogući prostor za dijalog i pomirenje među narodima?
Zaključak ovog incidenta leži u činjenici da Bosna i Hercegovina još uvijek nosi teret ratne prošlosti i da su pitanja poput negiranja genocida i dalje veoma osjetljiva tema. Iako zakonske mjere poput zabrane negiranja genocida mogu doprinijeti pravdi, one također otvaraju nova pitanja o slobodi govora i političkoj autonomiji zemlje. Ono što je jasno je da društvo u Bosni i Hercegovini mora pronaći način da se suoči sa svojom prošlošću, a pritom ostane otvoreno za dijalog i poštovanje svih žrtava. Čankov potez u emisiji Ćirilica pokazuje koliko su emocije jake kada je riječ o ovim temama, te koliko je važno da se prema njima pristupi s poštovanjem i odgovornošću.
