Tragedija koja je pogodila Donju Jablanicu nedavno je privukla pažnju javnosti zbog lavine koja je potpuno uništila značajan dio sela. Ovaj incident dogodio se uslijed aktivnosti u obližnjem kamenolomu, a lokalno stanovništvo već duže vrijeme ukazuje na opasnosti koje ovaj kamenolom predstavlja. Među njima je i mladić koji je pristao da pokaže mjesto nesreće, ali samo do određene tačke, nakon čega se povukao zbog straha. “Dalje ne smijem. Ovi gore su opasni,” izjavio je, ističući time strah koji mnogi mještani osjećaju.
Sama lavina, koja se sastojala od masivnih komada granita, sručila se
se iz kamenoloma i uništila sve na svom putu. Kamenje, koje je izvađeno iz stijena putem miniranja, završilo je u podnožju brda, prekrivajući kuće i puteve u selu. Među najteže pogođenim područjima bio je dio puta Sarajevo-Mostar, gdje su ogromne kamene gromade sravnile sve što im se našlo na putu. Voda koja se slijevala niz brdo dodatno je otežala situaciju, stvarajući potoke između razbacanih kamenih blokova.
Dženan Honđo, vlasnik kamenoloma, našao se u centru pažnje nakon što je otkriveno njegovo ime. Mnogi mještani ga povezuju sa situacijom u kojoj se nalaze, a prisutna je i neizvjesnost zbog ljudi s kojima je povezan. Strah od mogućih posljedica doveo je do toga da se mještani osjećaju nemoćno i ne žele se izlagati dodatnoj opasnosti.
Ključni faktori koji su doprinijeli ovoj katastrofi su:
- Eksploatacija kamena u blizini naseljenih područja, što je povećalo rizik od odrona.
- Neodgovarajuće mjere zaštite koje nisu spriječile nekontrolisano kretanje kamena niz brdo.
- Neadekvatni nadzor nad radovima u kamenolomu, što je potencijalno omogućilo neodgovorno upravljanje.
Mještani su već duže vrijeme upozoravali na moguće posljedice rada kamenoloma. Međutim, njihova upozorenja nisu naišla na odgovarajuću reakciju nadležnih. Kada se lavina dogodila, šteta je već bila nepopravljiva. Mnoge porodice su ostale bez domova, a neki su i dalje traumatizirani događajem, bojeći se daljnjih incidenata.
Uslovi u kamenolomu su, prema riječima lokalnih stanovnika, često opasni. Lavina koja se sručila iz kamenoloma izazvala je zabrinutost ne samo zbog materijalne štete, već i zbog mogućnosti novih klizišta. Mještani vjeruju da bi se situacija mogla ponoviti ukoliko ne dođe do promjene u načinu rada kamenoloma. Oni ističu potrebu za hitnom intervencijom vlasti i zatvaranjem kamenoloma dok se ne sprovedu odgovarajuće sigurnosne mjere.
Posljedice ove katastrofe nisu samo materijalne. Strah i nesigurnost su postali svakodnevica za ljude iz Donje Jablanice. Svaki novi dan donosi neizvjesnost, jer se bojazan od novih odrona ne smanjuje. Ljudi su razočarani jer osjećaju da su zanemareni i da su njihovi životi stavljeni u drugi plan u odnosu na interese vlasnika kamenoloma.
U zaključku, ovaj tragičan događaj u Donjoj Jablanici otkriva brojne nedostatke u kontroli eksploatacije prirodnih resursa. Mještani su bili svjesni rizika, ali njihova upozorenja nisu bila dovoljna da spriječe nesreću. Nužno je poduzeti konkretne mjere kako bi se osigurala sigurnost mještana, ali i odgovornost onih koji upravljaju rizičnim poslovima poput kamenoloma. Ovo je lekcija za sve slične zajednice koje žive u blizini industrijskih objekata, gdje priroda može pokazati svoju snagu i izazvati nepredvidive posljedice.
Osim materijalne štete i straha, ovaj događaj je otvorio pitanja o odgovornosti i pravdi. Mještani Donje Jablanice sada traže odgovore i pravnu zaštitu, vjerujući da je potrebno jasno utvrditi ko je kriv za ovaj incident. Smatraju da bi nadležne institucije trebale sprovesti detaljnu istragu kako bi se utvrdilo da li je kamenolom poslovao u skladu sa svim sigurnosnim standardima. Pored toga, mještani traže naknadu štete za izgubljene domove i imovinu, insistirajući da vlasnik kamenoloma, Dženan Honđo, treba snositi finansijske i pravne posljedice. Ovo nezadovoljstvo zajednice može postati važan slučaj za cijelu regiju, skrećući pažnju na potrebu za većom odgovornošću i transparentnošću u poslovanju s prirodnim resursima.
