Političke Napetosti i Odnos Ministarstva Odbrane sa Političkim Liderima
U vremenu kada se Bosna i Hercegovina suočava s brojnim političkim izazovima i bijzavama, izjava Zukana Heleza, ministra odbrane BiH, postaje predmet široke diskusije. Njegov oštar odgovor premijeru Republike Srpske, Radovanu Viškoviću, izazvan je najavom o prisustvu na ceremoniji obilježavanja Dana Trećeg pješadijskog (RS) puka u kasarni “Kozara”, uprkos zabrani koju je izdao sam Helez. Ovaj incident nije samo obična politička svađa, već predstavlja dublje pitanje o poštovanju zakona i institucija u BiH, što je ključno za stabilnost i budućnost države.
Zakonodavne Osnove i Autoritet Ministarstva
U svojoj izjavi, Helez je jasno istakao da su Višković, Milorad Dodik i Nenad Stevandić osobe za koje je Sud BiH raspisao centralnu potjernicu, što im onemogućava pristup vojnim objektima pod jurisdikcijom Ministarstva odbrane. O njegovom naređenju, koje se temelji na tačkama 13., 15. i 16. Zakona o odbrani BiH, Helez je naglasio da ministarska ovlaštenja obuhvataju organizaciju i upravljanje vojskom, te zaštitu suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH.
Ovaj kontekst ukazuje na to da je Helez, kao ministar, u obavezi da se pridržava zakonskih okvira, što uključuje i donošenje odluka koje su u skladu s pravnim normama. On je podvukao da je njegovo naređenje zakonski utemeljeno i da ne bi smjelo biti sporno, s obzirom na jasno definisane nadležnosti koje posjeduje. Time se otvara pitanje o mogućim zloupotrebama političke moći, jer je jedan od ključnih zahtjeva za stabilnost države poštovanje pravnog okvira.
Politička Manipulacija i Vojna Nezavisnost
Helez je dodatno pojasnio da njegovo naređenje ne onemogućava obilježavanje Dana Trećeg pješadijskog puka, već se isključivo odnosi na prisustvo pojedinaca koji se nalaze pod potjernicom. Ova razlika koju je naglasio pokušava da razdvoji politički sukob od institucionalnog poštovanja vojske. U tom smislu, Helez je jasno istakao da vojni službenici ne bi trebali biti uvučeni u političke igre, naglašavajući važnost vojne discipline i apolitičnosti.
On je poslao jasnu poruku generalima iz reda srpskog naroda koji služe u Oružanim snagama BiH, ističući da im nije mjesto u političkoj areni. “Vaše nije da se bavite politikom, već da sprovodite naređenja”, poručio je Helez, naglašavajući da će svako nezakonito postupanje imati svoje posljedice. Ova izjava dodatno naglašava potrebu za vojnom neutralnošću, gdje vojnici ne bi trebali biti podložni utjecaju političkih lidera, posebno onih koji se suočavaju s pravnim procesima. Takvo djelovanje može dovesti do ozbiljnih posljedica po integritet oružanih snaga i njihovu funkciju unutar sistema obrane BiH.
Međunarodni Odnos i Saradnja sa Susjedima
U kontekstu regionalnih odnosa, Helez je dozvolio prelet vojnog helikoptera u kojem će se nalaziti ministar odbrane Srbije, naglašavajući da saradnja sa susjedima nije sporna ako se temelji na legalnim osnovama.
Ovaj korak pokazuje otvorenost BiH ka saradnji i dijalogu s drugim državama u regionu, što može doprinijeti stabilnosti i sigurnosti. Helez je time želeo ukazati na to da je moguće ostvariti pozitivne međudržavne odnose, kao i razvijati zajedničke projekte, ako se poštuju zakonski okviri i principi međunarodnog prava.
U tom kontekstu, saradnja između vojski zemalja zapadnog Balkana postaje sve važnija, s obzirom na izazove s kojima se region suočava, kao što su terorizam, organizovani kriminal i migracione krize.
Helez je istakao da je saradnja ključna za razvoj dobrih odnosa između država, ali da to ne može biti na račun unutrašnjih zakonskih normi BiH.
Zaključak: Borba za Autoritet i Suverenitet
Ova situacija, u kojoj se Zukan Helez suprotstavlja političkim liderima koji pokušavaju ignorirati zakonske odluke, otkriva širi problem u Bosni i Hercegovini – krizu institucionalnog povjerenja i poštovanja zakona.
Njegov istup može se smatrati pokušajem očuvanja autoriteta institucija, dok istovremeno osvetljava napetosti koje proizlaze iz sukoba između političkih interesa i pravne odgovornosti.
Helezova izjava nije samo odgovor na jedan incident, već i podsjetnik na to koliko je važno da se institucije države poštuju i da se odluke donose u skladu s pravnim normama.
Ova situacija bi mogla postati presedan za buduću interakciju između civilnog i vojnog sektora, kao i za poštovanje zakona na najvišim političkim nivoima. U konačnici, borba za autoritet i suverenitet BiH zahtijeva čvrsto opredjeljenje svih aktera da poštuju pravila igre i institucionalne okvire.
Ova kriza predstavlja izazov za sve nas, jer upravo poštovanje zakona i institucija može osigurati napredak i stabilnost vladavine prava u Bosni i Hercegovini.
