Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez bio je gost današnjeg izdanja Klix Studija. Govorio je o radu Vijeća ministara, Izbornom zakonu kojeg predlaže HDZ kojeg on ne želi podržati, rezoluciji o Srebrenici, Miloradu Dodiku, proizvodnji dronova i brojnim drugim temama.
Gostujući 12. marta 2024. godine u emisiji “Mreža” na Federalnoj televiziji, ministar odbrane BiH Zukan Helez ustvrdio je da BiH ima najbolju namjensku industriju u regionu te je najavio da će proizvodnja dronova samoubica početi “za 15 dana”.
Ovo što je jučer Vučić izjavio, da ima dronove koje će oni proizvoditi, 5.000 dronova samoubica, mi ćemo to za 15 dana početi proizvoditi. Naša namjenska industrija osposobljena je do te mjere da može konkurisati svakoj namjenskoj industriji; to je ono što je dobro za BiH. Naravno, mi ćemo te dronove izvoziti, i to je skupo na tržištu. I to je ponos naše namjenske industrije.
Dan ranije, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je da je cilj Srbije da od kraja godine ima 5.000 dronova samoubica “Komarac”. Da se taj projekat realizuje, Vučić je potvrdio na sjednici Vlade Srbije održanoj 4. aprila 2024. godine.
Vojna tajna?
Tom prilikom predsjednik Srbije najavio je da će od 19. aprila 2024. godine “dronovi kamikaze” postati dio redovnog naoružanja Vojske Srbije, što je potvrdio pomoćnik ministra odbrane Srbije Nenad Miloradović, izjavivši da će po tome Srbija biti prva u regionu.
Nakon što je isteklo 15 dana u okviru kojih je Helez rekao da će početi proizvodnja dronova, na upit Istinomjera da li je započela proizvodnja, 26. marta 2024. godine iz Ministarstva obrane BiH odgovoreno je da su “pojedinosti o proizvodnji naoružanja, pa tako i dronova, vojna tajna u svim zemljama svijeta, pa tako i u BiH”.
Tri dana kasnije, gostujući na Face TV-u, Helez je na pitanje voditelja gdje su nam dronovi odgovorio da je “u jednoj tvornici razvijena tehnologija da to napravimo”, da je o tome obaviješten i NATO, kao i da je sve “potpuno transparentno” i u skladu sa zakonom.
Zanimljivo je da je u kontekstu odnosa prema medijima u slučaju “dronova kamikaza” Helez izjavio da je novinarka portala Klix.ba tražila da joj “obrazloži kako se to pravi i gdje se to pravi” te dodao da se o tome ne govori javno i detaljno.
U nastavku, ministar se zapitao “zar treba sada toj novinarki donijeti dron da ona vidi kako to izgleda”, istovremeno pozivajući voditelja Face TV-a da s njim “ode na lokaciju gdje se proizvode dronovi i uslika se”.
“Ova novinarka koja je pisala neće sa mnom”, dodao je Helez, uz obrazloženje jer “jedva čekaju da nešto ne bude.”
Dodajući i da su potpisana dva predugovora za izvoz, na pitanje gdje se nalazi pogon, Helez je odgovorio:
Inženjeri me doveli, ja pogledao, vidio, ali ne možemo u toj fazi svi sada da gore dovedemo ljude i da to gledaju. Znate, svaka vojna fabrika je pod stalnim nadzorom.
Zukan Helez, 29.3.2024.
Helez je potom ustvrdio da je zatvoren tehnološki proces, da se dronovi prave i sastavljaju, a na pitanje da li je napravljen dron, odgovorio je potvrdno, dodajući da slijedi njegovo ispitivanje na poligonu u Crnoj Gori.
Na ponovljeno pitanje gdje je fabrika, ministar je odgovorio da se nalazi “u Bosni i Hercegovini”.
Šta ne ide u prilog Helezovim najavama?
Na Helezovu tvrdnju o testiranju “drona kamikaze” na poligonu u Crnoj Gori, u obavještenju za javnost Ministarstva odbrane te zemlje, koje su 3. aprila 2024. godine prenijeli mediji, tim povodom poručeno je da je plan bilateralne saradnje u oblasti odbrane između Crne Gore i BiH za 2024. godinu u fazi finalnog usaglašavanja te da njime nije predviđena nijedna vrsta zajedničke obuke upravljanja bespilotnim letjelicama na teritoriji Crne Gore.
U obavještenju je naglašeno i da se svi oblici saradnje ministarstava odbrane dviju zemalja, kao što su opremanja, pripreme i realizacije bilateralnih sastanaka i drugih aktivnosti iz domena odbrane i upotrebe oružanih snaga između država, dogovaraju i usklađuju kroz planove bilateralne saradnje.
U međuvremenu, povodom Helezove tvrdnje, iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO) BiH za Nezavisne novine je 1. aprila 2024. godine rečeno da svaki vid proizvodnje sredstava za vojnu upotrebu, uključujući i dronove koji su namijenjeni za vojnu upotrebu, mora biti registrovan u tom ministarstvu kako za proces proizvodnje, tako i za izvoz, za koji je neophodna izvozna dozvola, te da u tom smislu nije bilo zaprimljenih zahtjeva.
Uvidom u bazu podataka koja se vodi u ovom ministarstvu, nije bilo zaprimljenih zahtjeva, kao ni izdatih dozvola za izvoz ove vrste robe. Dakle, Ministarstvo nema zvanične podatke da su pravna lica koja su registrovana za proizvodnju naoružanja i vojne opreme počela proizvoditi ova sredstva.
MVTEO BiH, 1.4.2024.
I zamjenik ministra odbrane BiH za upravljanje resursima Aleksandar Goganović također je izjavio da nikakvi ugovori nisu potpisani, pozvavši Heleza “da više pažnje posveti svojim izjavama”.
Jedina nadležnost je da Ministarstvo bezbjednosti i Ministarstvo odbrane daju saglasnost za izvoz i uvoz naoružanja, a odobrenje konačno daje Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa. Savjetujem kolegu da treba više pažnje posvetiti svojim izjavama.
Aleksandar Goganović, 3.4.2024.
Ni vojni analitičari, poput Ðure Kozara i Hamze Višće, nisu uvjereni da se u ovom trenutku proizvodnja takve vrste dronova odvija u BiH.
“Od toga nema ništa, to nisu ti dronovi”, kaže Kozar, uz tvrdnju da vojna industrija u BiH može proizvoditi dronove, uključujući i borbene, ali da je za proizvodnju borbenih dronova potrebna dozvola državnog nivoa.
To još niko nije ni tražio niti dobio. Nema nikakvih mogućnosti da je neko možda počeo proizvodnju borbenih dronova. Niko nema takvu dozvolu niti ju je ko do sada tražio.
Đuro Kozar, 1.4.2024.
S druge strane, Višća kaže da Ministarstvo odbrane nema nadležnost da vodi takav proces te da ministar Helez “nije plaćen za to da bude glasnogovornik namjenske industrije”.
Kod nas je namjenska industrija odvojena od Ministarstva odbrane i svakog drugog ministarstva, i većinom je privatizovana, a kod nekih ima učešća države.
Hamza Višća, 3.4.2024.
Javnost u BiH još uvijek čeka na konkretne dokaze da BiH pravi, ili je već napravila, “dronove kamikaze”.
Dodatnim sumnjama doprinosi demanti Ministarstva odbrane Crne Gore, ali i potvrda MVTEO BiH da nije bilo zaprimljenih zahtjeva, izdatih dozvola za izvoz takve vrste proizvoda niti da trenutno postoje pravna lica koja su registrovana za proizvodnju “dronova kamikaza”, na šta je ukazao i Helezov zamjenik Aleksandar Goganović.
Helezovoj najavi da će za 15 dana početi proizvodnja navedenih dronova uveliko je istekao rok, a status bosanskohercegovačkih “dronova kamikaza” javnosti je i dalje nepoznanica.
U međuvremenu, u susjednoj Srbiji tim povodom tajni nema.
Kako je kazao na početku, ne osjeti nikakvu razliku u radu Vijeća ministara nakon što je Dodik počeo najavljivati blokadu rada državnih institucija poslije nametanja Izbornog zakona od strane Christiana Schmidta i nakon najave o glasanju za rezoluciju o Srebrenici u UN-u. “Potpuno normalno radimo, ako to možemo nazvati normalnim. Od početka je ovako funkcionisalo, čak i gore. Bio je ranije bolji zamah u smislu da smo imali veći dnevni red, ali opet ima dosta tačaka i drago mi je da je to kontinuitet”, kazao je.
Upitali smo ga za Izborni zakon koji je predložio HDZ, a koji se jučer trebao naći na dnevnom redu Vijeća ministara. “Naravno da nema nikakve šanse da Izborni zakon prođe. Imam neke najave da je ministar pravde Davor Bunoza pod nečijim pritiskom to stavio. Nije bilo nikakvog političkog dogovora. Nemoguće je imati dva zakona o istom pitanju, jedan koji je donio visoki predstavnik, a drugi ovaj koji bismo mi donijeli. Ja ne bih glasao za ovaj zakon jer imam potpuno drugačiji stav oko uređenja BiH. Tamo stoji stav da će tri kantona birati člana Predsjedništva iz jednog naroda. To je kontraustavno. Prvo mi neko treba objasniti šta je legitimno predstavljanje, ja nemam pojma o tome. Kad je u pitanju SDP, svi smo saglasni oko ovog mog mišljenja. Ja sam na kolegiju Vijeća ministara rekao da neću podržati dnevni red jer samo mogu u paketu da ne podržim cijeli dnevni red”, kazao je Helez. Dodao je da ga ništa ne bi natjeralo da digne ruku protiv onog što je dobro za BiH.
Govorio je i o Zakonu o sudu koji je jučer također povučen s dnevnog reda. “Zakon o sudu povučen je na prijedlog ministara iz reda srpskog naroda jer nismo imali novi tekst, mada je u najavi tako pisalo. Taj zakon je bio kao i prethodni. Tamo piše da se godina dana daje vlastima da se odredi sjedište suda, a da do tada sjedište bude u Sarajevu. To je srpskim predstavnicima neprihvatljivo. Oni insitiraju da se odmah odredi da sjedište bude u Banjoj Luci. Meni je potpuno svejedno da li je to Istočno Sarajevo ili Banja Luka, najotvorenije da kažem”, kazao je. Ponovo se osvrnuo na Izborni zakon po prijedlogu HDZ-a kazavši kako nema “niti će ikad imati podršku probosanskih strana.” “HDZ je to probao sa svim stranama iz probosanskih partija, ali nikad nije uspio. Nikad se neće desiti da taj zakon dobije dvotrećinsku većinu za promjenu Ustava”, kazao je.
