Šta je zapravo urok (ajn) o kojem se govori u Kur’anu, kada Uzvišeni kaže: “Utječem se od zla zavidljivca kada zavist ne krije” (El-Felek, 5.)?
Da li je autentičan hadis Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji tvrdi da je trećina umrlih ljudi u grobovima zbog uroka? Kako bi musliman trebao reagovati i šta reći kada posumnja da je neko zavidan, te da li je voda kojom se okupa urečena osoba lijek, te da li se tom vodom treba okupati ili je popiti?
Riječ urok potiče od glagola a’ne-je’inu, što označava situaciju kada neko nekoga pogledom “pogodi” ili “urekne”. U osnovi, urok se dešava kada neko ko ima zavidne namjere fokusira svoju pažnju na drugu osobu, izražavajući zavist koja je duboko ukorijenjena u njegovoj duši. Uzvišeni Allah je naredio Svome Poslaniku Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, da traži zaštitu od zavidljivaca:
“Utječem se od zla zavidljivca kada zavist ne krije.” (El-Felek, 5.)
Svaki urokljivac također ima element zavisti, ali ne svaki zavidljivac je nužno urokljivac. Zavidnost je šira pojava u društvu, dok je urokljivost specifičnija i direktno usmjerena. Urok može biti uspoređen sa strijelom koju ispaljuje zavidljivac, pokušavajući da pogodi svoju metu. Ako meta nije zaštićena ili nije svjesna opasnosti, urok može imati efekta; međutim, ako je osoba na oprezu i zaštićena, urok može biti neutraliziran, čak i vraćen natrag onome ko ga je poslao.
Hadisi koji su preneseni od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, potvrđuju opasnost uroka i važnost traženja zaštite od njega. Primjerice, Aiša, radijallahu anha, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naređivao da joj se uči rukja protiv uroka.
Dalje, u hadisima se također spominje da je urok okom stvaran, i da se osoba koja je potencijalno urečena treba okupati kako bi se zaštitila. Ukoliko se sumnja na urok, preporučuje se pridržavanje propisanih duhovnih lijekova kao što su učenje određenih sura iz Kur’ana, kao što su El-Felek, En-Nas, El-Ihlas, El-Fatiha i Ajetul-Kursijje, te izgovaranje određenih dova za zaštitu.
Što se tiče hadisa koji spominje da je trećina umrlih u grobovima zbog uroka, važno je napomenuti da vjerodostojnost tog hadisa nije potvrđena, iako je autor djela “Nejlul-evtar” prenio sličnu izjavu. Svaki musliman je dužan da se zaštiti od zlih duhova i ljudi, oslanjajući se na Allaha i tražeći Njegovu zaštitu u svim situacijama.
U konačnici, borba protiv uroka zahtijeva vjeru, strpljenje i stalnu pobožnost, često se podsjećajući na riječi i propise islama kako bi se osigurala zaštita od potencijalnih zlih utjecaja.
