U posljednjem istupu Zlatka Miletića, delegata u Klubu hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, otkrivene su nove političke ambicije i planovi HDZ-a BiH u vezi s izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Ovaj prijedlog, koji se već neko vrijeme razmatra unutar političkih krugova, mogao bi radikalno promijeniti način izbora članova Predsjedništva BiH, jer bi se prema novoj ideji hrvatski i bošnjački član birali u Domu naroda Federacije BiH, a ne neposredno od strane građana.
U uvodnom dijelu razgovora, Miletić pojašnjava da se unutar HDZ-a već neko vrijeme razrađuje plan kojim bi se izbor oba člana Predsjedništva, i hrvatskog i bošnjačkog, prebacio iz ruku birača u ruke delegata Doma naroda FBiH. On navodi kako je ideja već naišla na određenu podršku međunarodne zajednice, iako se još nije našla u zvaničnoj parlamentarnoj proceduri. Prema njegovim riječima, ova opcija će postati aktuelna ukoliko trenutne izmjene i dopune Izbornog zakona, koje su već u proceduri, budu odbačene u Domu naroda državnog parlamenta.
Miletić ističe da bez promjene Ustava BiH takvo rješenje nije moguće sprovesti, ali da HDZ smatra suprotno — vjerujući kako se kroz kreativno tumačenje postojećih odredbi može doći do željenog cilja. Ova inicijativa, kako kaže, ne predstavlja samo tehničko pitanje, već duboko političko nastojanje da se redefiniše ustavna struktura Federacije BiH u skladu s interesima pojedinih stranaka.
Miletić naglašava da bi se, ako se već pristupa ovakvim izmjenama, morala otvoriti i šira rasprava o predstavljenosti građana i ostalih naroda. On podsjeća da postoje apelacije podnesene Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu koje se odnose na diskriminaciju građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda. Stoga predlaže da, uz tri postojeća člana Predsjedništva, bude uveden i četvrti član – iz reda građana ili nacionalnih manjina, čime bi se postigla veća jednakost i ustavna ravnoteža.
U svom komentaru Miletić je oštar prema, kako je naziva, “osovini Čović–Dodik”, koju vidi kao politički savez koji ugrožava stabilnost BiH. On tvrdi da većina građana ne vjeruje njihovim navodnim dobrim namjerama, jer njihovi dosadašnji potezi pokazuju suprotno. Frustracije unutar bošnjačkog naroda, kako kaže, nastale su iz straha od mogućeg preglasavanja u Predsjedništvu BiH, ali i iz zabrinutosti da bi HDZ i SNSD mogli zajedničkim djelovanjem nametnuti rješenja koja ne idu u korist države.
Miletić smatra da bi se politička klima u zemlji značajno popravila kada bi Dragan Čović pokazao više razumijevanja i empatije prema BiH kao državi, umjesto što održava retoriku o “trećem entitetu”. Podsjetio je i na Čovićevu izjavu iz 2011. godine u Švicarskoj, kojom je otvoreno govorio o stvaranju trećeg entiteta, te poručio da bi javno izvinjenje logorašima i promjena političkog narativa mogli biti početak boljeg dijaloga među narodima.
Osvrćući se na tehničke prijedloge izmjena Izbornog zakona, Miletić spominje prijedlog koji je u ime HDZ-a BiH podnijela Marina Pendeš. Taj prijedlog, iako formalno još u proceduri, prema njegovom mišljenju je diskriminatorski i protivustavan, jer unutar hrvatskog biračkog tijela stvara nejednakost između kantona. Upozorava da su Unsko-sanski, Sarajevski, Tuzlanski, Zeničko-dobojski i Bosanskopodrinjski kanton faktički stavljeni u podređen položaj, što narušava osnovna demokratska načela jednakosti glasa.
Prema Miletiću, HDZ-ovo nastojanje da kroz stalne izmjene zakona očuva političku dominaciju vodi BiH u sve dublju institucionalnu krizu. On poručuje da bi pravi put bio donošenje novog izbornog zakona koji bi u potpunosti eliminisao diskriminaciju — ne samo prema Hrvatima, već i prema građanima koji ne pripadaju konstitutivnim narodima.
U jednom trenutku, osvrćući se na izjave Milorada Dodika, Miletić ironično spominje njegov prijedlog da se Federacija BiH podijeli na dva dijela, ali dodaje da bi, po toj logici, Republika Srpska trebala biti podijeljena na tri dijela, čime bi se stvorio prostor i za distrikt u kojem bi živjeli građani koji nisu konstitutivni. Time jasno poručuje da ideje o etničkoj podjeli države nemaju budućnost.
Kada je riječ o vlastitim političkim ambicijama, Miletić je otvoreno govorio o mogućnosti da se kandiduje za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Ipak, ističe da za tim nema posebnu želju i da ne vidi sebe u toj ulozi, jer je, kako kaže, perfekcionista i smatra da taj posao ne bi odgovarao njegovom načinu rada. Objašnjava da je ideja o kandidaturi nastala više kao reakcija na potencijalnu kandidaturu Dragana Čovića, čijem integritetu i političkoj prošlosti ne vjeruje.
Na kraju, Miletić ističe da su svi ovi problemi rezultat nedostatka dijaloga među političkim akterima. Umjesto javnih obračuna i medijskih manipulacija, potrebno je, kaže, sjesti za sto i dogovoriti konkretna rješenja koja će biti u interesu države i njenih građana. Upozorava da će svaki pokušaj zaobilaženja dijaloga završiti novim podjelama i dodatnim komplikacijama.
U zaključku, Miletićev intervju otkriva dublju pozadinu političkih kalkulacija HDZ-a BiH i njihovu želju da kroz izmjene izbornog zakonodavstva ojačaju kontrolu nad procesom izbora članova Predsjedništva BiH. Njegove poruke su jasne – rješenja koja se temelje na podjelama i diskriminaciji neće doprinijeti stabilnosti države. Umjesto toga, potrebna je sveobuhvatna reforma koja će garantovati jednakost svih građana, transparentnost političkog sistema i ravnopravno učešće svih naroda u odlučivanju o budućnosti Bosne i Hercegovine.
