Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio je važnu odluku koja je izazvala brojne reakcije širom Bosne i Hercegovine i šire. Naime, Veliko vijeće ovog suda poništilo je prvobitnu presudu u predmetu Slaven Kovačević protiv Bosne i Hercegovine, čime je praktično odlučeno da Kovačeviću nisu povrijeđena njegova biračka prava. Ovaj slučaj je privukao veliku pažnju jer se odnosi na jedno od najosjetljivijih pitanja u političkom životu BiH — pravo građana iz Federacije da biraju članove Predsjedništva iz Republike Srpske.
U uvodnom dijelu treba istaknuti da je Kovačević prvobitno podnio žalbu Sudu u Strasbourgu, tvrdeći da mu je uskraćeno pravo na glasanje za člana Predsjedništva BiH iz entiteta u kojem ne živi, što je bila jedna od ključnih tačaka u njegovoj tužbi. Prvostepeni sud je tu žalbu prihvatio i presudio da izbori za članove Predsjedništva te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH moraju biti organizovani kao jedna izborna jedinica, kako bi se osiguralo jednako biračko pravo svim građanima bez obzira na entitetsku pripadnost. Međutim, Bosna i Hercegovina je uložila žalbu na ovu odluku, zbog čega je predmet prešao na Veliko vijeće Evropskog suda, koje je sada poništilo prvobitnu presudu.
Važan segment u ovom slučaju je i uloga visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je, prema nekim izvorima, aktivno učestvovao u pokušaju da se prvobitna presuda ospori i na kraju poništi. Ovaj detalj dodatno komplikuje percepciju o tome kako političke sile utiču na pravne procese u BiH i regionu.
Reakcije na ovu odluku nisu izostale, a posebno je oštru kritiku iznio advokat i novinar Senad Pećanin. On je na društvenim mrežama kratko i jasno prokomentarisao cijelu situaciju riječima: „Bravo, korisni idioti Dragana Čovića“. Ovim komentarom Pećanin je direktno optužio vodeću političku figuru iz reda Hrvata u BiH, Dragana Čovića, da je jedan od glavnih krivaca za poništenje presude u predmetu „Kovačević“. Ovakav stav dodatno oslikava podjele i političke tenzije koje i dalje postoje u zemlji.
Slobodna Bosna je kontaktirala i samog Slavena Kovačevića, koji je u razgovoru istakao kako mu prve informacije ukazuju na duboku političku involviranost u donošenje ove odluke. On naglašava da ono što je Veliko vijeće suda donijelo ne predstavlja pravu presudu, već skup operativnih zaključaka bez detaljnog razmatranja merituma slučaja. To, po njegovom mišljenju, sugerira da su politički interesi prevladali pravne argumente.
Kovačević iznosi i nekoliko važnih primjedbi koje otkrivaju kontradikcije u postupku:
-
Prvostepeni sud je prihvatio njegov slučaj i smatrao da postoje nepravilnosti u biračkom sistemu.
-
Veliko vijeće je bez obrazloženja odbacilo ovaj stav, iako su tokom ročišta dobijeni jasni i nedvosmisleni odgovori na njihova pitanja.
-
Odluka Velikog vijeća djeluje nelogično u kontekstu prethodnih koraka i komunikacije sa sudijama.
U nastavku razgovora, Kovačević ističe da ne planira odustati od borbe za jednakost svih građana u političkom i društvenom životu BiH, smatrajući to jednim od osnovnih evropskih standarda koji moraju biti ispoštovani. On također izražava snažnu kritiku prema koaliciji stranaka poznatoj kao „Trojka“, za koju tvrdi da je odigrala negativnu ulogu u ovom procesu, navodeći:
-
Trojka je svojim djelovanjem doprinijela da dođe do ovakvog ishoda.
-
Očekuje da će građani BiH prepoznati tu ulogu i ozbiljno razmotriti njen značaj.
Ova izjava ukazuje na duboku političku polarizaciju i složenost odnosa unutar bosanskohercegovačkog društva, gdje različiti akteri nastoje da iskoriste pravne i političke mehanizme za ostvarivanje svojih interesa.
Na kraju, cijeli slučaj pokazuje kako su pitanja ljudskih prava, izbornih prava i pravne zaštite u BiH duboko protkana političkim pritiscima i složenim odnosima unutar zemlje i međunarodne zajednice. Odluka Velikog vijeća Evropskog suda za ljudska prava u ovom predmetu nije samo pravni akt, već i refleksija političke realnosti u BiH, gdje se balansiranje između različitih interesa često pretvara u pravu borbu za pravdu i jednakost.
Ukratko, možemo sažeti najvažnije tačke:
-
Veliko vijeće Suda u Strasbourgu poništilo je prvobitnu presudu u korist Kovačevića, ukidajući zaključak o jednakoj izbornoj jedinici u BiH.
-
Odluka je izazvala oštre reakcije, posebno Senada Pećanina, koji je optužio političke aktere da su doprinijeli ovom ishodu.
-
Kovačević ističe da je politički utjecaj bio presudan i da odluka suda ne predstavlja stvarnu pravdu.
-
Posebno je kritikovana uloga koalicije „Trojka“ i visokog predstavnika Christiana Schmidta u ovom slučaju.
-
Borba za jednaka prava u BiH i dalje traje i ostaje ključno pitanje za budućnost zemlje.
Ova tema zasigurno će nastaviti da izaziva pažnju javnosti i političkih aktera, dok se Bosna i Hercegovina bori za stabilnost i poštivanje evropskih demokratskih vrijednosti.
