Kritika licemjerja tokom proslava i Ramazana
U posljednje vrijeme, društvene mreže su postale moćna platforma za izražavanje stavova i mišljenja, često prožetih ličnim iskustvima i moralnim normama. U tom kontekstu, Fahreta Bašić-Smriko, Zeničanka poznata po svojim oštrim kritikama i provokativnim stavovima, iskoristila je ovu platformu da se osvrne na kontradiktornosti koje su prisutne među ljudima tokom proslava Nove godine i mjeseca Ramazana. U svojoj objavi, ona je jasno istaknula licemjerje onih koji bezbrižno proslavljaju, dok istovremeno osuđuju druge zbog načina na koji provode svoja vjerska okupljanja.
Bašić-Smriko se posebno fokusirala na fenomen društvenih mreža i njihov uticaj na percepciju vjerskih običaja i proslava. U današnje vrijeme, slike i video snimci sa raznih proslava brzo se šire internetom, često izazivajući različite reakcije. Ona naglašava da je svako od nas slobodan trošiti svoj novac onako kako želi, bilo da je riječ o extravagantnim proslavama ili mirnim okupljanjima sa porodicom. Međutim, njeno pitanje o tome zašto se isti aršini ne primjenjuju kada dođe Ramazan postavlja važno pitanje o dvostrukim standardima koje društvo često primjenjuje.
Bašić-Smriko se u svojoj objavi osvrnula na javne objave sa proslava, ističući koliko su bile vidljive i kako su odbile biti kritizirane. „Koliko god da ste sinoć potrošili, propili, projeli, objavili i ispucali u zrak – vaša stvar. Neka ste. Sebi ste“, navela je, provocirajući time raspravu o osobnoj slobodi u potrošnji i uživanju. Iako mnogi smatraju da su proslave Nove godine apsolutno prihvatljive, postavlja se pitanje zašto se takva sloboda ne priznaje i tokom Ramazana, kada se od vjernika očekuje suzdržanost i moralnost.
Osim toga, kritikovala je praksu poređenja potrošnje tokom proslava sa humanitarnim akcijama i gladom u svijetu. „Nemojte poturati pod nos slike gladne djece i onih što nemaju osnovno za život“, upozorila je, naglašavajući da se, iako postoji nesreća širom svijeta, to ne može koristiti kao alat za osudu drugih. Ovaj aspekt njene kritike otvara vrata dubljoj raspravi o tome kako društvo gleda na potrošnju i humanitarne akcije, te pomaže u preispitivanju ličnih stavova o tim pitanjima. U svijetu gdje se često zaboravljaju humanitarne potrebe, važno je ne zanemariti stvarnost u kojoj živimo.
Bašić-Smriko je također potaknula na samorefleksiju i kritiku onih koji često osuđuju druge, pozivajući ih da preispitaju vlastite izbore i ponašanje. „Prije nego udarite po nečijoj iftarskoj sofri, prelistajte svoje slike. Svoje objave. Svoje fabrike. I svoj novac“, poručila je, naglašavajući da je važno imati na umu da svako ima pravo na uživanje u svojim običajima, bez obzira na to šta drugi misle. Ova poruka može poslužiti kao važan podsjetnik na to kako društvo često postavlja pravila koja se ne odnose na sve jednako, i kako bi se trebali okrenuti vlastitim postupcima umjesto da kritiziraju tuđe.
Ova objava izazvala je brojne reakcije na društvenim mrežama, sa mnogim korisnicima koji su se složili da Bašić-Smriko iznosi istinu o licemjerju koje se ponavlja iz godine u godinu. Mnogi su istakli da je njena poruka relevantna ne samo u kontekstu duhovnosti, već i u širem smislu – kao poziv na razmišljanje o tome kako se ponašamo jedni prema drugima. Ova situacija ukazuje na širi problem u društvu, gdje se često zaboravlja na individualne slobode i pravo na različite načine proslavljanja i obilježavanja važnih trenutaka. U konačnici, njen poziv na međusobno poštovanje i razumijevanje može biti temelj za bolju interakciju među ljudima, bez obzira na njihove vjerske ili kulturne razlike.
U ovom kontekstu, važno je zapitati se kako možemo stvoriti prostor za otvoren dijalog o ovim pitanjima. Drugačiji načini proslava i različiti pristupi vjerskim običajima ne moraju nužno biti predmet osuda, već bi trebali biti prilika za učenje i razumijevanje. Možda je trenutak da se okrenemo jedni drugima s poštovanjem i razumijevanjem, umjesto da se fokusiramo na razlike i razdore koji nas udaljavaju. Samo tako možemo graditi zajednicu koja se temelji na uzajamnom poštovanju i prihvatanju, gdje svako ima pravo na svoje izbore i načine obilježavanja važnih životnih trenutaka.
