Aktuelna politička situacija u Bosni i Hercegovini izaziva ozbiljnu zabrinutost, posebno zbog intervencija visokog predstavnika Christiana Schmidta, koje, prema riječima srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, vode zemlju u pogrešnom i opasnom smjeru. Cvijanović je upozorila da je BiH trenutno na putu koji vodi u destabilizaciju i suludu situaciju, naglašavajući da Schmidt svojim djelovanjem ne samo da krši Ustav BiH, nego i osnovne principe Dejtonskog mirovnog sporazuma.
U svojim istupima, Cvijanović je posebno istakla problem budžeta Bosne i Hercegovine. Prema njenim riječima, budžet koji je prethodno predlagala bio je racionalan i realan, ali sada se pojavljuje nova verzija, za koju tvrdi da sadrži neustavne elemente i rezultat je direktne intervencije Schmidta. Ona smatra da ovakvo miješanje visokog predstavnika u unutrašnje finansijske planove zemlje predstavlja opasan i destruktivan potez, koji može imati dugoročne negativne posljedice za stabilnost i funkcionalnost države.
Cvijanović je naglasila nekoliko ključnih aspekata situacije:
-
Neustavnost Schmidtovih intervencija – svaka odluka visokog predstavnika koja se miješa u budžet ili druge unutrašnje političke procese krši Ustav BiH i Dejtonski sporazum.
-
Opasnost za stabilnost države – akcije visokog predstavnika mogu dovesti do društvene i političke destabilizacije, jer narušavaju unutrašnji pravni poredak.
-
Nepotrebna kompleksnost i konfuzija – nastajanje novih verzija budžeta, koje nisu usklađene s domaćim institucijama, stvara pravnu nesigurnost i administrativnu zbrku.
Cvijanović je istakla da Schmidt svojim planovima i intervencijama zapravo pomiče granice svojih nadležnosti i da takve akcije nisu samo tehničke, već imaju i jasnu političku dimenziju. Ona smatra da je postupanje visokog predstavnika u ovom slučaju neprihvatljivo, jer on nema pravo da utiče na budžet i finansijske odluke koje su u isključivoj nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine. Intervencije mimo Ustava po njenim riječima predstavljaju rizik koji može imati ozbiljne posljedice po funkcionisanje države.
Osim direktne kritike Schmidtovih akcija, Cvijanović je skrenula pažnju i na opći pravni okvir u kojem visoki predstavnik djeluje. Prema njenim riječima:
-
BiH je nakon rata iz 1995. godine uspostavila jasno definisane nadležnosti, uključujući prava entiteta i institucija Predsjedništva.
-
Svako miješanje u unutrašnje odluke entiteta ili države od strane spoljnog aktera, poput visokog predstavnika, predstavlja suprotstavljanje međunarodnom i domaćem pravu.
-
Dugoročno ignorisanje ovog problema može dovesti do političke krize i narušavanja povjerenja građana u institucije.
Cvijanović je naglasila da je današnja situacija ozbiljan signal da je potrebno preispitati način djelovanja visokog predstavnika, te da zemlje i entiteti moraju jasno staviti do znanja da ne prihvataju miješanje u unutrašnje odluke. Ona je posebno istakla da se Budžet BiH ne smije donositi pod pritiskom ili van okvira Ustava, te da takvi pokušaji samo pogoršavaju stanje u zemlji.
Zaključno, izjava Željke Cvijanović pokazuje da je trenutni pravni i politički kontekst u BiH izuzetno osjetljiv. Intervencije visokog predstavnika koje krše ustavne nadležnosti i Dejtonski sporazum mogu voditi u destabilizaciju i pravnu nesigurnost. Održavanje stabilnosti zahtijeva poštivanje domaćih zakonskih okvira, jasno definirane procedure i uvažavanje prava svih aktera u Predsjedništvu i Narodnoj skupštini. Cvijanović apeluje na sve strane da poštuju ustavne norme i da se izbjegnu odluke koje bi zemlju mogle dovesti u daljnju političku i finansijsku krizu.
U ovom kontekstu, BiH se nalazi na prekretnici, gdje pravilno upravljanje i poštivanje Ustava mogu odrediti budući pravac države, dok neprimjerene i destruktivne intervencije visokog predstavnika mogu dovesti do ozbiljnih posljedica po stabilnost, ekonomiju i povjerenje građana u institucije.
