Od 16. jula 2025. godine dolazi do promjene na vrhu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, čime se nastavlja ustaljena praksa rotacije članova na poziciji predsjedavajućeg. Na osnovu ustavnog okvira, tu dužnost sada preuzima Željko Komšić, zamjenjujući dosadašnju predsjedavajuću Željku Cvijanović.
Ova promjena se ne događa iznenada niti je plod političkih dogovora, već je rezultat jasno definisanih pravila unutar Ustava BiH, tačnije člana V. stav (2) b., koji propisuje da se predsjedavajući Predsjedništva bira rotacijom svakih osam mjeseci među trojicom članova – jednim Bošnjakom, jednim Hrvatom i jednim Srbom, izabranim iz Federacije i Republike Srpske.
Prema saopćenju koje je objavilo Predsjedništvo BiH, ova tranzicija je sprovedena u skladu i sa članom 5. stav (2) Poslovnika o radu Predsjedništva, objavljenim u „Službenom glasniku BiH“, brojevi 10/13, 32/13 i 22/14. Time se potvrđuje da se rotacija ne zasniva samo na običaju, već na precizno uređenim institucionalnim aktima.
Da bi se bolje razumio ovaj proces, korisno je sagledati ključne tačke:
-
Predsjedništvo BiH čine tri člana: po jedan iz reda Bošnjaka, Hrvata i Srba.
-
Dužnost predsjedavajućeg vrši se rotaciono svakih osam mjeseci.
-
Redoslijed rotacije dogovoren je i usklađen s ustavnom logikom i političkom ravnotežom.
-
Funkcija predsjedavajućeg ne daje značajno više ovlaštenja, ali simbolički predstavlja lice Predsjedništva na domaćem i međunarodnom nivou.
U ovom konkretnom slučaju, Željko Komšić sada preuzima kormilo, a Željka Cvijanović se, kako to protokol nalaže, povlači iz rotirajuće uloge, ostajući i dalje član Predsjedništva. Njen mandat unutar kolektivnog organa se nastavlja, ali više neće predstavljati BiH kao prva figura.
Željko Komšić, koji ovu dužnost preuzima po četvrti put od kada je prvi put izabran za člana Predsjedništva, donosi sa sobom višegodišnje političko iskustvo i reputaciju političara koji insistira na građanskoj koncepciji države. Uprkos čestim kritikama koje dolaze iz entiteta RS, gdje se osporava njegova legitimnost kao „hrvatskog člana“, njegova pozicija ostaje ustavno validna, izabrana voljom građana Federacije BiH.
Ova promjena u vodstvu, iako rutinska, ima i simbolički značaj u kontekstu političkih odnosa u BiH. Tokom osmomjesečnog predsjedavanja Željke Cvijanović, retorika između dva entiteta često je bila oštra, dok su pojedini međunarodni procesi u Predsjedništvu ostajali zakočeni. Sada, s Komšićem na čelu, mnogi očekuju drugačiji ton u komunikaciji prema inostranstvu, naročito kada je riječ o saradnji sa institucijama Evropske unije i NATO-a.
Promjena predsjedavajućeg nosi i niz formalnih obaveza koje uključuju:
-
Predstavljanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim odnosima, uključujući obraćanja na globalnim forumima.
-
Sazivanje i vođenje sjednica Predsjedništva, kao i usklađivanje stavova tri člana kada god je to moguće.
-
Potpisivanje međunarodnih ugovora, u okviru ovlasti koje su mu delegirane.
Za razliku od predsjedničkih sistema gdje pojedinac ima veliku izvršnu moć, Predsjedništvo BiH je kolektivno tijelo, a predsjedavajući ima ulogu koordinatora i predstavnika, a ne vrhovnog lidera. Ova kolektivna struktura često izaziva komplikacije, ali i osigurava ravnotežu među narodima i entitetima.
U tom smislu, rotacija između Cvijanović i Komšića može djelovati tehnički, ali se u političkom diskursu ona često interpretira kao „smjena paradigme“ – od nacionalno definisanog pogleda na državu, ka građanski orijentisanom pristupu koji Komšić zastupa.
Pored simbolike, važno je istaći da Komšić sada preuzima odgovornost u vrlo izazovnom političkom trenutku. BiH je suočena s nizom problema, uključujući:
-
Zastoje u provođenju reformi potrebnih za evropski put,
-
Pitanje Izbornog zakona, koje godinama opterećuje političke odnose,
-
Pritiske iz međunarodne zajednice da se ojača funkcionalnost državnih institucija,
-
I naravno, unutrašnje napetosti koje se redovno produbljuju oko pitanja entitetskih nadležnosti i etničkog predstavljanja.
Upravo u tom kontekstu, Komšićeva sposobnost da izgradi dijalog, uspostavi određeni politički balans i učini Predsjedništvo funkcionalnijim, biće stavljena na probu.
Na kraju, iako ustavna rotacija djeluje kao administrativna formalnost, u političkom životu Bosne i Hercegovine ona često donosi sa sobom novu dinamiku. Željka Cvijanović, iako se sada povlači sa pozicije predsjedavajuće, ostaje ključna figura unutar Predsjedništva. S druge strane, Željko Komšić dobija novu priliku da oblikuje političku agendu na državnom nivou i doprinese, makar i simbolično, stabilizaciji odnosa unutar ove kompleksne i višeslojne političke strukture.
