Željana Zovko i Njena Borba za Prava Nestalih Osoba u Europskom Parlamentu
Željana Zovko, zastupnica iz Hrvatske u Europskom parlamentu, nedavno je skrenula pažnju na sebe svojim snažnim izlaganjem tokom plenarne sjednice u Strasbourgu. Tema rasprave bila je od iznimne važnosti: Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima i uloga Europske unije u rješavanju humanitarnih kriza, posebno u vezi sa sudbinom nestalih osoba tokom ratnih sukoba. Ova tema nije samo pravna i politička, već duboko emotivna i lična za mnoge porodice koje su izgubile svoje najmilije. U svom izlaganju, Zovko je predstavila kompleksnu stvarnost koju susreću obitelji nestalih osoba, oslikavajući njihov svakodnevni život ispunjen tugom i neizvjesnošću.
U svom govoru, Zovko je naglasila značaj Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima koja je nastala kao odgovor na stradanja i nepravde koje su se dogodile tokom mračnih perioda ljudske historije. Kako je istaknula, primjena ovih prava je od suštinske važnosti u današnjem svijetu, posebno u geopolitičkom okruženju koje često donosi nove izazove i sukobe. Kao članica Europske pučke stranke, Zovko je posebno ukazala na teške posljedice koje su devedesetih godina prošlog stoljeća doživjeli narodi Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Zovko je istaknula simbolički značaj postojanja institucija koje se bave pitanjem nestalih, jer one predstavljaju nadu za obitelji koje još uvijek tragaju za svojim voljenima.
Agresija i Nestali
Prije više od tri decenije, agresija na Hrvatsku u 1991. godini ostavila je neizbrisiv trag na društvu. Prema podacima koje je Zovko iznijela, još uvijek je nestalo 1.782 osobe u Hrvatskoj, dok se u Bosni i Hercegovini traga za 7.608 nestalih. Ove brojke nisu samo statistika, već su to ljudski životi, porodice koje su izgubile svoje voljene, i ljudska sudbina koja je ostala nerazjašnjena. U svom govoru, Zovko je citirala emotivne priče porodica koje čekaju odgovore, ukazujući na važnost ljudskog aspekta u političkim raspravama. Zovko je jasno stavila do znanja da je neprihvatljivo zanemariti ovo pitanje i da mora postati prioritet u pristupnim pregovorima Europske unije sa Srbijom i Crnom Gorom.
Posebno je apelirala na vlasti ovih zemalja da preuzmu odgovornost za prošlost. Zovko je pozvala na otvaranje arhiva i dijeljenje informacija koje bi mogle pomoći u rješavanju misterije sudbine nestalih. Ovakav pristup bi omogućio porodicama da dobiju odgovore na svoja pitanja, što je od ključne važnosti za njihovu emocionalnu terapiju i proces ozdravljenja. “Kompromisi u vezi s pravima i istinom nisu opcija,” rekla je Zovko, naglašavajući kako pristupanje Europskoj uniji ne smije biti samo političko pitanje, već i moralna obveza svih uključenih aktera.
Pravo na Istinu i Pravdu
Prema Zovkinim riječima, pristupanje Europskoj uniji treba uključivati vrijednosti poput istine, pravde i ljudskih prava, kako bi se osigurala dugoročna stabilnost i mir u regiji. Pravda za nestale ne smije biti zaboravljena, kako za njih, tako i za porodice koje pate zbog gubitka svojih najmilijih. Njena izjava da oni koji posjeduju ključne informacije o sudbini nestalih moraju prestati šutjeti predstavlja poziv za akciju i aktivno uključivanje međunarodne zajednice u rješavanje ovog problema. Zovko je također naglasila da članice Europske unije imaju odgovornost da pruže pomoć i podršku procesima koji vode ka razjašnjavanju sudbina nestalih, jer je to od suštinskog značaja za izgradnju povjerenja među narodima i stabilnosti u cijeloj regiji.
Pomirenje i Izgradnja Budućnosti
Zovko je također ukazala na važnost suočavanja s prošlim ratovima i njihovim posljedicama. Ona vjeruje da bi Europska unija trebala postaviti zahtjeve za rješavanje pitanja nestalih kao uvjet za pristupanje Srbije i Crne Gore. Ovaj pristup ne samo da bi pomogao u izgradnji trajnijeg mira, već bi također doprinio jačanju ljudskog dostojanstva i pravde. “Pravda za nestale osobe trebala bi biti prioritet svih relevantnih vlasti,” naglasila je, pozivajući sve zemlje uključene u ratove na Balkanu da preuzmu odgovornost za traženje istine. Zovko je također ukazala na to kako bi pomirenje i izgradnja povjerenja između naroda mogla pomoći u prevladavanju kolektivnog sjećanja na prošlost, omogućujući im da gledaju prema boljoj budućnosti.
Zovko smatra da se kroz proces priznavanja prošlih grijeha mogu otvoriti vrata pomirenja među narodima. Samo prepoznavanjem i priznavanjem patnji koje su proživjeli drugi možemo stvoriti temelje za bolju budućnost. Ona je pozvala sve relevantne aktere, uključujući nevladine organizacije i međunarodne institucije, da se uključe u proces podrške porodicama nestalih, nudeći im psihološku i pravnu pomoć. Europska unija, kao ključni akter, može igrati važnu ulogu u procesu izgradnje trajnog mira i stabilnosti na Balkanu, pružajući podršku inicijativama za razjašnjenje sudbine nestalih osoba.
Obaveza Europske Unije
Na kraju, Zovko je naglasila da je rješavanje pitanja nestalih u direktnoj vezi s izgradnjom povjerenja među narodima Balkana, što je ključno za jačanje regionalne suradnje. Kroz podršku ovakvim inicijativama, Europska unija može ne samo potaknuti proces pomirenja, već osigurati i da historija ne bude zaboravljena i da iz nje učimo, kako bismo spriječili ponavljanje tragedija u budućnosti. Ova pitanja su važna ne samo za zemlju koja se pristupa Europskoj uniji, već i za cijeli region, jer samo zajedničkim naporima možemo postići prave promjene i izgraditi društvo u kojem će ljudska prava biti poštovana. Zovko je zaključno istakla da samo s pravim kolektivnim angažmanom i voljom možemo nadvladati izazove koji nas suočavaju i stvoriti svijet gdje ljudska prava i dostojanstvo postanu ključni stubovi društva.
