Nedavne sankcije koje su Sjedinjene Američke Države uvele protiv 11 osoba povezanih s Miloradom Dodikom dodatno su proširile mrežu koja okružuje predsjednika Republike Srpske (RS). Ova odluka pokazuje da krug sankcija ne obuhvata samo članove Dodikove porodice, već i visoke političke zvaničnike, poslovne partnere i ključne kompanije povezane s njegovim utjecajem. Sjedinjene Države već nekoliko godina u kontinuitetu sprovode ovakve mjere, a najnovije sankcije uključuju brojne pojedince i subjekte koji igraju ključnu ulogu u Dodikovim poslovnim i političkim operacijama.
Na crnoj listi SAD-a sada se nalaze, osim Milorada Dodika, i članovi njegove porodice, uključujući sina Igora Dodika i kćerku Goricu Dodik. Ove sankcije također pogađaju poslovne partnere poput Radmile Bojanić i Nemanje Reljina, čiji su poslovni potezi bili povezani sa kompanijom Nimbus Innovations iz Banja Luke, koja je već pod sankcijama. Osim toga, Milenko Čičić, osnivač Kaldera i Aleksandar Dobrić koji su poslovno povezani s Igorom Dodikom, takođe su među onima koji su sada na crnoj listi.
Sankcije su, međutim, usmjerene i prema politikama i institucijama Republike Srpske. Na popisu sankcioniranih političara našli su se Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH, kao i Radovan Višković, premijer RS-a, te Nenad Stevandić, predsjednik Skupštine RS-a. Takođe, sankcije su obuhvatile i ministre poput Petra Đokića, Alena Šeranića i Siniše Karana, koji su ključni akteri u vlasti RS-a, što dodatno pokazuje da SAD širi svoj fokus na političku elitu koja podržava Dodika.
Među poslovnim subjektima povezanim s Dodikom koji su pod sankcijama nalaze se Prointer, Kaldera Company, Sirius 2010, Infinity International Group, te mnoge druge kompanije. Sankcionirane firme suočavaju se s ozbiljnim financijskim posljedicama jer se sve njihove imovine moraju blokirati, a zabranjene su bilo kakve transakcije s američkim firmama i institucijama. Ova mjera uključuje i zabranu svih finansijskih tokova prema ili od strane sankcioniranih subjekata, što može značajno ugroziti njihov poslovni rad, čak i ako su ti tokovi usmjereni prema van BiH.
Reakcije iz RS-a na ove sankcije uglavnom su bile negativne, s tvrdnjama da sankcije nemaju ozbiljan utjecaj i da ih vlasti lako zaobilaze. Međutim, realnost pokazuje drugačije. Na primjer, restoran Agape, koji je bio u vlasništvu Gorice Dodik, zatvoren je, što se često navodi kao primjer konkretnih posljedica sankcija na poslovanje porodice Dodik. Ovo zatvaranje može biti samo početak daljnjih poteza SAD-a koji će imati dugoročnije ekonomske i političke efekte na RS.
S obzirom na to da su sankcije počele još za vrijeme Donald Trumpove administracije, malo je vjerovatno da će se s promjenom američkog predsjednika drastično promijeniti stav prema Republike Srpskoj i njenim ključnim akterima. Trump je već dao jasno do znanja da neće tolerirati aktivnosti koje podržavaju destabilizaciju u regionu.
U zaključku, iako se vlasti u RS-u nadaju da će s promjenama u američkoj administraciji doći do ublažavanja sankcija, čini se da je situacija upravo suprotna. Kružna mreža koja okružuje Milorada Dodika, uključujući njegovu porodicu, poslovne suradnike i političke saveznike, postaje sve šira, a sankcije SAD-a nastavit će igrati ključnu ulogu u oblikovanju političke i ekonomske dinamike u Bosni i Hercegovini.
S obzirom na trenutne okolnosti, mreža sankcija koja okružuje Milorada Dodika i njegove saradnike nastavit će imati dalekosežne posljedice ne samo na njegovu političku i poslovnu moć, već i na Republiku Srpsku kao entitet unutar Bosne i Hercegovine. Sankcije koje su sada proširene na visoke političke zvaničnike i ključne poslovne subjekte imat će ozbiljan uticaj na međunarodne ekonomske veze RS-a, jer mnoge od ovih kompanija imaju poslovne veze s stranim partnerima i mogu se suočiti s ograničenjima pri transakcijama ili ulasku u nove tržište. Ove mjere također dolaze u trenutku kada je međunarodna zajednica vrlo pažljivo pratila razvoj događaja u Bosni i Hercegovini, s obzirom na dugoročne političke i teritorijalne napetosti koje i dalje postoje u regionu.
Iako iz Republike Srpske vlasti i dalje pokušavaju umanjiti uticaj sankcija, jasno je da manevarski prostor postaje sve uži. Veći broj kompanija koje su povezane s Dodikovim poslovnim interesima i koje su sankcionisane suočavaju se s ozbiljnim izazovima u nastojanju da sačuvaju operacije ili pronađu nove izvore prihoda, posebno u globalnoj ekonomiji koja postaje sve povezanija. Time se postavlja pitanje koliko dugo će ovakvo stanje moći opstati, jer dodani pritisak sankcija može dovesti do novih političkih i ekonomskih turbulencija u Republici Srpskoj, ali i u cijeloj Bosni i Hercegovini.
