Uvod
Pitanje nadležnosti između državnog i entitetskog nivoa u Bosni i Hercegovini ponovo je došlo u fokus javnosti, ovoga puta zbog uvođenja elektronske usluge u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS). Nova praksa zakazivanja termina za izdavanje ličnih dokumenata putem digitalnog sistema izazvala je niz političkih i institucionalnih reakcija, posebno u svjetlu toga što se time, prema ocjenama pojedinih parlamentaraca, navodno zadire u ovlasti Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA). Dok iz MUP-a tvrde da je sve u skladu sa zakonima i unutar njihovih kompetencija, IDDEEA zadržava uzdržanost u komentarisanju. Međutim, ključna pitanja ostaju otvorena, a među njima i ono – zašto izostaje reakcija visokog predstavnika Christian Schmidta?
Razrada
Povod za čitavu polemiku bila je implementacija e-servisa u okviru MUP-a RS, što je predstavljeno kao korak ka modernizaciji i efikasnijem pružanju usluga građanima. Ovaj sistem omogućava građanima da elektronski zakažu termin za podnošenje zahtjeva za izdavanje ličnih dokumenata. Iako zvuči benigno i korisno, određeni politički akteri u BiH ovu mjeru tumače kao direktno preuzimanje nadležnosti koje pripadaju državnom nivou, tačnije IDDEEA-i.
Iz ove agencije su potvrdili da su upoznati sa slučajem te da su pokrenuli posredni inspekcijski nadzor, ali u svom zvaničnom odgovoru nisu jasno iznijeli stav o tome da li se radi o kršenju zakona. Umjesto toga, naglasili su da su u toku provjere drugih nadležnih institucija i da zbog toga ne mogu davati ocjene o zakonitosti postupaka drugih organa. Drugim riječima, IDDEEA ne demantuje, ali ni ne potvrđuje da je njihova uloga preuzeta od strane MUP-a RS.
U međuvremenu, iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS poručuju da su sve procedure prilikom uspostavljanja e-servisa sprovedene u skladu sa zakonima i tehničkim standardima. Tvrde da se radi o internom sistemu koji ne zadire u tuđe nadležnosti i da IDDEEA nema ovlasti da se miješa u unutrašnje organizacione procese entitetskog ministarstva. Takođe, navode da se e-servisi odnose isključivo na zakazivanje termina, a ne na same procedure izdavanja dokumenata, čime pokušavaju ublažiti optužbe za nezakonito preuzimanje ovlasti.
Međutim, reakcije iz državnog parlamenta ne jenjavaju. Nekoliko poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH otvoreno su osudili ovaj potez, nazivajući ga pokušajem institucionalne uzurpacije.
Njihove reakcije uključuju sljedeće tvrdnje:
-
Predrag Kojović, zastupnik u PSBiH, smatra da se radi o dijelu šire političke strategije koju provodi Milorad Dodik, s ciljem zastrašivanja zaposlenih iz RS-a koji rade u državnim institucijama.
-
Aljoša Čampara, bivši ministar unutrašnjih poslova FBiH, ovu situaciju vidi kao jasan napad na državne zakone, ističući da je riječ o destabilizaciji države i pokušaju da se entitetskim nivoima dodijele nadležnosti koje isključivo pripadaju državi.
U ovom kontekstu, mnogi se pitaju gdje je Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH. Njegovo ćutanje na navodni institucionalni atak izaziva zabrinutost, jer bi njegova reakcija mogla imati značajan pravni i politički značaj, s obzirom na ovlaštenja koja ima prema Dejtonskom mirovnom sporazumu.
Zaključak
Cijela situacija oko digitalnog servisa MUP-a RS još jednom je otvorila staru ranu nesrazmjerne raspodjele ovlasti između entiteta i države. Dok MUP RS pokušava predstaviti svoje poteze kao tehnički iskorak u službi građana, reakcije iz parlamenta i iz stručne javnosti ukazuju na ozbiljne sumnje u zakonitost i političke motive ove odluke. IDDEEA, kao ključna institucija za identifikacione dokumente, ostaje rezervisana, a izostanak reakcije međunarodnih aktera, posebno visokog predstavnika, dodatno doprinosi osjećaju institucionalne nesigurnosti.
U fokusu nije samo pitanje jednog e-servisa, već šira borba za očuvanje ustavnog poretka i vladavine prava u Bosni i Hercegovini. Ukoliko se ovakve situacije nastave tolerisati bez adekvatnog odgovora, može se otvoriti prostor za daljnje preuzimanje nadležnosti koje pripadaju isključivo državnom nivou. Zato je neophodno jasno razgraničiti ovlasti i djelovati pravovremeno, kako bi se spriječili budući institucionalni sukobi i osigurala funkcionalnost sistema.
