Premijer Plenković ipak dolazi u Banju Luku: Odluka koja izostavlja granični prijelaz Gradiška
Premijer Republike Hrvatske, Andrej Plenković, najavio je svoju posjetu Banjoj Luci koja će se održati 11. decembra. Ova posjeta dolazi kao iznenađenje s obzirom na to da su ranije informacije sugerisale otkazivanje planirane posjete Bosni i Hercegovini. U prvotnim najavama, očekivani su bili važni dogovori i ceremonije vezane za otvaranje graničnog prijelaza Gradiška. Napominjemo da je ova granica ključna tačka za povezivanje Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ali politička situacija u zemlji dodatno je zakomplicirala te planove.
Iako će Plenković boraviti u glavnom gradu entiteta Republika Srpska, iz službene agende hrvatske Vlade izostavljeno je bilo kakvo pominjanje graničnog prijelaza ili mosta preko rijeke Save. Ovaj detalj jasno ukazuje na to da Hrvatska ne želi biti uključena u nezadovoljavajuće institucionalne procese koji koče funkcionalnost ovog važnog prelaza. Ova odluka također može biti interpretirana kao signal nepovjerenja prema trenutnim administrativnim strukturama u BiH, što dodatno otežava međudržavne odnose.
Planirana događanja u Banjoj Luci
Prema rasporedu, Plenković će se prvo sastati s banjalučkim biskupom Željkom Majićem u samostanu Marija Zvijezda. Ovaj susret ima poseban značaj jer ukazuje na važnost vjerskih i kulturnih veza između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Nakon toga, planirano je njegovo prisustvo izložbi sakralne umjetnosti, što dodatno naglašava značaj kulturne razmjene između dviju zemalja.
Jedna od ključnih tačaka posjete biće polaganje kamena temeljca za Studentsko-kulturalni pastoralni centar Petričevac, čiji su radovi finansijski podržani od strane hrvatske Vlade. Ovaj projekat ima potencijal da postane važan centar okupljanja i obrazovanja mladih, čime se dodatno jačaju veze između Hrvatske i bosanskohercegovačke zajednice. Premijer će se obratiti javnosti na oba događaja, što može signalizirati njegovu želju za jačanjem kulturnih i vjerskih veza između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ipak, izostanak ceremonije otvaranja graničnog prijelaza Gradiška stvara dodatne tenzije, s obzirom na to da su prethodno najavljivani visoki gosti iz institucija BiH i EU trebali prisustvovati tom događaju.
Uzroci zastoja u otvaranju graničnog prijelaza
Razlozi za neotvaranje graničnog prijelaza Gradiška leže u političkim i administrativnim blokadama unutar BiH. Naime, Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH nije uspio postići saglasnost o izmjenama pravilnika koji su nužni za preraspodjelu carinskog osoblja. Ovaj propust dodatno komplikuje situaciju, jer bez novog akta granični prijelaz ne može započeti sa radom, unatoč tome što je most izgrađen i spreman za upotrebu još od jula 2022. godine. Razgovori o ovom pitanju su se otegnuli, a različiti interesi unutar političkog spektra samo su dodatno otežali postizanje dogovora.
U fokusu zastoja našao se ekspertni predstavnik Vlade Federacije BiH u Upravnom odboru UIO, Zijad Krnjić, koji je odbio dati saglasnost na predložene izmjene. Njegov stav temelji se na uvjerenju da Federacija BiH zaslužuje dodatnih 50 miliona eura iz raspodjele prihoda od PDV-a, što naglašava složenost finansijske preraspodjele unutar zemlje. Ova situacija ukazuje na to koliko su administrativni i politički procesi međusobno isprepleteni i koliko je važno pronaći zajednički jezik kako bi se omogućila realizacija ovako značajnih projekata.
Političke tenzije i njihov utjecaj
Ovakva situacija izazvala je negodovanje među zastupnicima Republike Srpske, ali i iznenađenje unutar same Federacije. Premijer Federacije BiH, Nermin Nikšić, izjavio je da Krnjić ne zastupa zvaničan stav Vlade te da njegov glas ne može biti tumačen kao politika izvršne vlasti. Međutim, ukazao je na to da ne postoji mehanizam da se ovaj član Upravnog odbora zamijeni ili prisili na drugačije glasanje, što dodatno otežava postizanje rješenja i sprječava otvaranje mosta. Ove tenzije između političkih entiteta dodatno produbljuju nepovjerenje i otežavaju saradnju koja je ključna za razvoj infrastrukture i ekonomije.
Most koji povezuje Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, dužine 462 metra i vrijednosti 19,5 miliona eura, već dugo je simbol političkih i administrativnih zastoja u BiH. Iako su svi potrebni radovi završeni, most ostaje zatvoren za saobraćaj više od dvije godine, što stvara frustraciju među građanima i poduzetnicima koji se oslanjaju na ovu važnu prometnicu. Mnogi lokalni poslovni subjekti osjećaju posljedice ovog zastoja, jer otežan pristup tržištima negativno utiče na njihove poslovne operacije.
Zaključak: Neizvjesnost budućnosti graničnog prijelaza
Očekivani događaj trebao je predstavljati konačno otvaranje graničnog prijelaza i značajan korak prema unapređenju odnosa između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Nažalost, institucionalne blokade su još jednom onemogućile ovaj važan korak. Čak ni dolazak premijera Plenkovića neće doprinijeti rješavanju problema, a njegovo odsustvo iz protokola vezanog za granični prijelaz jasno ukazuje na želju Hrvatske da se distancira od procesa koji se ne mogu realizovati zbog unutrašnjih političkih previranja.
U svetlu trenutne situacije, ostaje da se vidi kako će se razvijati politički odnosi između zemalja i koje će biti sljedeće mjere za prevazilaženje ovih prepreka. Pozicija graničnog prijelaza Gradiška i dalje ostaje ključna tačka koja zahtijeva hitnu pažnju kako bi se omogućio nesmetan protok ljudi i robe između dvije susjedne zemlje. Na kraju, nadamo se da će se politička volja konačno uspostaviti kako bi se omogućilo otvaranje mosta i nastavak saradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, što bi bilo od koristi za sve građane i privredu ovih zemalja.
