Politička kriza u Republici Srpskoj: Nova vlada na staklenim nogama
U trenutku kada je nova vlada Republike Srpske (RS) tek imenovana, ponovo se našla pod povećalom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ova situacija dolazi nakon što je prethodna vlada, na čelu sa Savom Minićem iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), već bila predmet analize i osporavanja. Sada se slične sumnje pojavljuju i oko nove vlade, kojoj je na čelu Ana Trišić-Babić, takođe iz SNSD-a. Ovaj slučaj ponovo otvara pitanje legitimnosti funkcije vršitelja dužnosti entitetskog predsjednika, što je u suprotnosti s ustavnim normama BiH.
Naime, grupa državnih zastupnika već je podnijela zahtjev Ustavnom sudu, ističući da Ustav ne prepoznaje funkciju vršitelja dužnosti predsjednika entiteta. Ovaj pravni problem dodatno je pojašnjen od strane profesora ustavnog prava, koji naglašava da trenutna vlada RS-a stoji na “staklenim nogama”. Takvo stanje predstavlja ozbiljan izazov za funkcioniranje institucija entiteta, a posebno za Narodnu skupštinu, koja bi trebala osigurati poštivanje pravnog poretka. Ovaj pravni vakuum stvara nesigurnost kako za političke aktere, tako i za građane, koji očekuju stabilnost i efikasnost vlasti.
Začarani krug političkih odluka
Zanimljivo je napomenuti da je ovaj začarani krug počeo kada je Milorad Dodik, lider SNSD-a, došao na optuženičku klupu državnog suda. Ova situacija stvara tenzije između očuvanja vlasti jedne političke stranke i zaštite ustavnih principa. Ana Trišić-Babić je, poput Dodika, preuzela ulogu vršitelja dužnosti, što je izazvalo dodatne pravne kontroverze. Prema riječima profesora Bakšića, osnovni problem leži u pomirenju zahtjeva za poštivanje pravnog poretka i očuvanje funkcionalnosti institucija RS-a. Ova dvojnost predstavlja prepreku za donošenje bitnih odluka koje bi omogućile stabilizaciju političkog ambijenta.
Ukoliko se aktuelna vlada ospori na pravnom planu, to bi moglo značiti da će novi izbori biti potrebni tek nakon završetka procedure izbora predsjednika entiteta. Takva situacija dodatno bi zakomplikovala političku sliku u RS-u, jer bi se vlast mogla smatrati samo “tehničkom” dok ne prođe cijeli proces izbora. Ovaj zamršen pravni i politički kontekst dodatno otežava svakodnevno funkcioniranje vlade. U tom smislu, postavlja se pitanje da li bi bilo bolje da se odmah organizuju novi izbori kako bi se izbjegla dalja pravna nesigurnost.
Nepravilnosti na izborima i potraga za pravdom
Građani RS-a, koji će se suočiti s ponovljenim prijevremenim izborima 8. februara, svjesni su nepravilnosti koje su se dogodile na prethodnim izborima. SNSD-ov kandidat, Siniša Karan, proglasio je pobjedu, ali se postavlja pitanje regularnosti tog procesa. U međuvremenu, SNSD i njegovi partneri ne čekaju ishod ponovljenih izbora, već nastoje osigurati svoju vlast po svaku cijenu. Ova strategija ukazuje na strah od gubitka moći i potencijalnih pravnih posljedica koje bi mogle uslijediti. Mnogi građani izražavaju sumnju u transparentnost izbornog procesa, a organizacije civilnog društva počinju se aktivnije uključivati u nadgledanje izbora kako bi obezbijedile pravedan proces.Prema riječima profesora Mladena Bubonjića, takvo ponašanje može se smatrati zaštitom od pravde, gdje bi eventualna promjena vlasti mogla otvoriti vrata za istraživanje koruptivnih radnji. Njihovo zadržavanje na vlasti, kako ističe, nije samo politička strategija, već i način da se zaštite od mogućih pravnih posljedica i daljih istraga. U tom kontekstu, apelacija koju su podnijeli državni zastupnici Stranke demokratske akcije i Demokratske fronte dodatno komplicira situaciju, jer se dovodi u pitanje pravo Ane Trišić-Babić da predloži Savu Minića kao mandatara. Ovaj pravni izazov predstavlja još jedan u nizu problema koji dodatno usložnjava političku situaciju u RS-u.
Zaključak: Šta dalje?
S obzirom na složenost trenutne situacije u RS-u, jasno je da je potrebno pronaći pravno i političko rješenje koje će omogućiti nastavak funkcionalnosti institucija bez dodatnih kršenja ustava. Iako postoje tvrdnje o nelegalnosti trenutne vlade, istovremeno je važno razmotriti i praktične aspekte njenog rada, kako bi se osiguralo neometano obavljanje osnovnih funkcija. U ovom kontekstu, ponovljeni izbori bi mogli biti ključni trenutak za promjene u političkom pejzažu RS-a. No, potrebno je osigurati da ti izbori budu održani pod poštenim i transparentnim uslovima, kako bi povjerenje građana u institucije bilo obnovljeno.Na kraju, građani RS-a moraju ostati budni i aktivni u potrazi za pravdom i transparentnošću. Samo kroz angažman i aktivno učestvovanje u političkim procesima može se osigurati da njihovi interesi budu zastupljeni i da se izbjegnu daljnje političke krize. U tom smislu, važno je osigurati da institucije rade u skladu s ustavom i zakonom, kako bi se izgradilo povjerenje u politički sistem. Građani moraju razumjeti da je njihova uloga u demokratiji ključna; svaki glas se računa, a samo kolektivni napor može donijeti promjene koje su potrebne za bolju budućnost Republike Srpske.
