Cijene goriva u Bosni i Hercegovini mogle bi se povećati za deset feninga u narednim danima, prema najavama koje kruže. Ovakve vijesti više ne iznenađuju građane, jer su navikli na stalna poskupljenja. Bez obzira na povremena zaključavanja cijena, džepovi građana nisu postali ništa dublji. Ova situacija traje već godinama.
Uporedna analiza cijena iz 2014. i 2024. godine pokazuje značajne promjene u kupovnoj moći građana. Naime, prije deset godina, za 1000 maraka mogli su kupiti od 25 do 50 posto više hrane i natočiti oko 20 posto više goriva. Ova analiza, koju je objavio Srpskainfo, otkriva koliko se situacija pogoršala u protekloj deceniji.
Danas, za istih 1000 maraka, građani mogu kupiti znatno manje osnovnih namirnica. Na primjer, mogu kupiti 120 kilograma manje riže, 150 kilograma manje brašna, 23 kilograma manje teletine, 21 kilogram manje svinjetine, i 31 kilogram manje piletine. Također, mogu kupiti 92 litra manje ulja i 203 litra manje mlijeka. Kada je riječ o gorivu, mogu natočiti 65 litara manje, što je više od jednog rezervoara.
Situacija nije ništa bolja ni kada je u pitanju stambeni prostor. Cijene kvadratnog metra stana su se udvostručile. Jedino što je danas jeftinije su odjeća i obuća, pa građani jedino tu mogu osjetiti neko olakšanje.
Prosječna plata u Bosni i Hercegovini prije deset godina iznosila je oko 830 maraka, dok je danas porasla na oko 1.315 KM. Međutim, inflacija je pojela svaki porast plata, kako ističu ekonomisti. Inflacija je konstantno prisutna, iako varira u intenzitetu. Stagnacija inflacije ne znači stagnaciju rasta cijena. Pandemija korona virusa, rat u Ukrajini i sukobi u pojasu Gaze dodatno su pogoršali situaciju. Osim toga, neke trgovine su neopravdano povećavale cijene određenih proizvoda.
Sindikalna potrošačka korpa za maj 2024. godine iznosila je 2.950 maraka. Prema podacima Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom iznosila je 45,25%, dok je pokrivenost minimalnom platom bila samo 20,98%. Ovi podaci jasno pokazuju koliko su životni troškovi porasli u odnosu na prihode građana, što dodatno opterećuje ionako tešku ekonomsku situaciju u zemlji.
Ove statistike i analize jasno ukazuju na izazove s kojima se suočavaju građani Bosne i Hercegovine. Dok cijene osnovnih potrepština i goriva nastavljaju rasti, plate ne prate taj tempo, što dovodi do sve većeg ekonomskog pritiska na kućne budžete. Ove promjene su posebno osjetljive u kontekstu globalnih kriza koje dodatno destabiliziraju ekonomiju i životni standard građana.
