Washington Post je nedavno otkrio detalje o planu administracije Donalda Trumpa koji je izazvao ogromnu pažnju svjetske javnosti. Prema navodima, radi se o prijedlogu prema kojem bi cijela populacija Gaze bila preseljena, dok bi Sjedinjene Američke Države preuzele direktnu kontrolu nad tim teritorijem. Ovaj koncept, opisan u dokumentu od 38 stranica, izazvao je brojne reakcije jer otvara pitanja o legalitetu, humanitarnim posljedicama i dugoročnim geopolitičkim implikacijama.
U izvještaju se navodi da bi Pojas Gaze, koji je gotovo potpuno uništen tokom izraelske ofanzive na Hamas, bio pretvoren u protektorat pod američkom upravom, i to na period od najmanje deset godina. Ideja nije nova, budući da je sam Donald Trump ranije govorio o viziji Gaze kao “bliskoistočne rivijere” – mjesta koje bi se pretvorilo u luksuzno turističko odredište i centar za napredne tehnologije.
Kako se navodi u dokumentu, predložene mjere uključuju:
-
privremeno preseljenje svih približno dva miliona stanovnika Gaze,
-
opciju “dobrovoljnog odlaska” u druge zemlje,
-
smještaj u ograničene sigurnosne zone unutar enklave za vrijeme rekonstrukcije.
Da bi se izbjeglo potpuno oduzimanje imovine, planom je predviđeno da bi vlasnici zemljišta dobili digitalne tokene. Ti tokeni služili bi kao zamjena za pravo na korištenje ili razvoj zemljišta, a mogli bi se iskoristiti na dva načina:
-
Preseljenje i početak novog života u drugoj zemlji, koristeći vrijednost tokena kao osnovu.
-
Zamjena tokena za stan u jednom od šest do osam “pametnih gradova” koje bi pokretala umjetna inteligencija, a koji bi, prema planu, bili izgrađeni unutar same Gaze.
Ovaj prijedlog povezuje se s prethodnim Trumpovim izjavama kada je šokirao međunarodnu javnost predlažući da SAD iseli sve ljude iz Gaze i na tom prostoru razvije obalna naselja i nekretnine. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu pohvalio je ideju, ali su je brojne evropske i arapske zemlje dočekale s oštrim kritikama.
Nedavno je Trump čak predsjedao sastankom na kojem se razgovaralo o poslijeratnim planovima za Gazu, no Bijela kuća nije dala nikakvo službeno saopštenje niti objavila konkretne odluke. Ipak, dokument otkriva postojanje tijela koje bi trebalo upravljati Gazom, a ono bi nosilo naziv GREAT Trust.
Washington Post tvrdi da iza prijedloga stoje i neki od istih izraelskih aktera koji su osnovali američko-izraelsku Humanitarnu zakladu za Gazu (GHF). Ta zaklada dijeli hranu u enklavi, ali je pod oštrim kritikama mnogih međunarodnih organizacija i Ujedinjenih naroda.
Posebno je zabrinjavajuće što su izvještaji UN-a već upozorili da su izraelske snage usmrtile više od 1.000 Palestinaca tokom pokušaja da dođu do humanitarne pomoći. Prema podacima UN-ovog Ureda za ljudska prava, gotovo tri četvrtine tih žrtava ubijene su u blizini lokacija gdje je GHF distribuirao pomoć. Ovi podaci otvaraju dodatna pitanja o povezanosti humanitarnih operacija i šireg političkog plana za kontrolu teritorija.
Analizirajući cijeli prijedlog, postaje jasno da on sadrži nekoliko ključnih ciljeva:
-
Demografska transformacija Gaze: potpunim preseljenjem stanovništva mijenja se identitet i struktura prostora.
-
Ekonomska vizija: izgradnja modernih “pametnih gradova” i turističke infrastrukture.
-
Geopolitička kontrola: SAD bi imao direktan nadzor nad strateški važnim teritorijem u srcu Bliskog istoka.
Međutim, sve to dolazi uz ogroman rizik od međunarodne osude, destabilizacije regije i mogućih optužbi za kršenje međunarodnog prava, posebno kada je riječ o prinudnom preseljenju stanovništva.
Kritičari naglašavaju da se plan temelji na ideji ekonomskog potkupljivanja – nudeći digitalne tokene i “tehnološke gradove” kao zamjenu za domove, dok u stvarnosti stanovnici Gaze riskiraju da ostanu bez ikakvog trajnog rješenja. S druge strane, podržavaoci plana tvrde da bi upravo ovakav pristup mogao donijeti stabilnost, razvoj i mir u regiji koja desetljećima poznaje samo sukobe i razaranja.
U zaključku, prijedlog Trumpove administracije za Gazu otkriven u izvještaju Washington Posta pokazuje duboku podjelu između vizije američkog i izraelskog vodstva s jedne strane, i međunarodnih standarda zaštite ljudskih prava s druge. Ako bi se sprovela, ova inicijativa bi označila jednu od najdrastičnijih demografskih i političkih transformacija u savremenoj istoriji Bliskog istoka. Hoće li plan ikada zaživjeti ili će ostati tek kontroverzni nacrt – ostaje da se vidi.
