Međunarodna konferencija o Dejtonskom mirovnom sporazumu: Tri decenije izazova i postignuća
U Washingtonu je održana značajna Međunarodna konferencija “30 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma”, koja je okupila vodeće ličnosti iz oblasti politike, diplomatije i akademske zajednice. Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić, bio je ključni govornik na ovom događaju, gdje je razgovarao o uticaju Dejtonskog sporazuma na Bosnu i Hercegovinu tokom poslednjih trideset godina. Ova konferencija nije samo bila prilika za retrospektivu, već i platforma za razmatranje budućih pravaca razvoja i stabilnosti u regionu.
U svom obraćanju, Komšić je naglasio da je Dejtonski sporazum, i pored svojih nedostataka, ostvario najvažniju svrhu – postizanje mira. “Dejton je omogućio mir. Taj mir nije savršen, ali je postao činjenica koja nema alternativu. Potvrdio je i državno-pravni kontinuitet Bosne i Hercegovine”, rekao je Komšić. Ova izjava oslikava ključnu ulogu koju je sporazum imao u stabilizaciji regiona, posebno nakon krvavog rata koji je zadesio Bosnu i Hercegovinu devedesetih godina. Bez obzira na sve izazove, mir koji je uspostavljen postao je temelj na kojem se gradi budućnost zemlje.
Uloga Sjedinjenih Američkih Država
U okviru svog izlaganja, Komšić je istakao značaj Sjedinjenih Američkih Država kao ključnog partnera Bosne i Hercegovine u očuvanju mira i izgradnji institucija nakon rata. Ova saradnja se ogleda u različitim inicijativama i projektima podrške, koji su bili od suštinskog značaja za implementaciju Dejtonskog sporazuma, ali i za dalji razvoj zemlje. Sjedinjene Američke Države su kroz podršku razvoju civilnog društva, jačanju institucija i jačanju vladavine prava, doprinijele jačanju mirne budućnosti BiH.
Osim toga, Komšić je naglasio da je američka podrška bila ključna u osiguravanju finansijskih sredstava za obnovu infrastrukture i razvoj ekonomskih projekata. Uloga Amerike se ne može podcijeniti, jer su mnoge uspješne inicijative, poput obnovljene infrastrukture i jačanja obrazovnog sistema, direktno povezane s američkim investicijama i stručnom pomoći.
Postignuća i izazovi
Govoreći o rezultatima tri decenije nakon potpisivanja sporazuma, Komšić je naveo značajne pomake koje je Bosna i Hercegovina postigla uprkos brojnim izazovima. Prema podacima UNHCR-a, u BiH se vratilo više od milion raseljenih i izbjeglih osoba, što predstavlja jedan od najvećih uspjeha postdejtonske ere.
Također, zabilježen je stabilan ekonomski rast u većem dijelu poslijeratnog perioda, čime su se stvorili uslovi za bolji život građana.
Komšić je također istaknuo da BiH učestvuje u NATO Akcionom planu za članstvo od 2008. godine, što dodatno učvršćuje njene odbrambene kapacitete u saradnji s međunarodnim partnerima. Ove informacije ukazuju na napredak u sektoru bezbjednosti, ali i na potrebu za daljnjim reformski procesima. Bosna i Hercegovina takođe se suočava s izazovima kao što su ekonomske krize, korupcija i politička nestabilnost, što otežava napredak i ostvarenje punih potencijala.
Slabosti Dejtonskog sporazuma
Međutim, Komšić nije zanemario ni slabosti Dejtonskog sporazuma. On je naglasio da, iako je Dejton najuspješniji mirovni sporazum koji je zaustavio rat, vrijeme je pokazalo njegove mane. “Postdejtonska struktura nije osigurala napredak u oblasti ljudskih prava niti političku jednakopravnost svih građana.
Ustavni okvir nagrađuje etničku ekskluzivnost, a ne građanske standarde”, rekao je Komšić. Ova izjava ukazuje na hitnu potrebu za reformama koje će omogućiti veću inkluzivnost i jednakost za sve građane BiH.
U tom kontekstu, važno je napomenuti da postoje strahovi među građanima da bi trenutna ustavna rješenja mogla voditi daljoj fragmentaciji društva i ponovnom jačanju nacionalizma. Potrebne su inicijative koje će promovisati dijalog među različitim etničkim grupama i ojačati zajednički identitet, kao i rad na izgradnji povjerenja među građanima. Reforme su ključne za izgradnju funkcionalne države koja će služiti svim svojim građanima.
Sigurnosni izazovi i politička destabilizacija
U svom obraćanju, Komšić je takođe upozorio na trenutne sigurnosne izazove i političku destabilizaciju zemlje. On je istakao kontinuirane pokušaje destabilizacije koji se provode kroz politike separatističkih snaga u Bosni i Hercegovini, a koje aktivno podržavaju Beograd i Zagreb.
“To je naslijeđe poraženih agresija iz prošlog rata”, dodao je, naglašavajući da mir ne smije biti uzet zdravo za gotovo.
Ovi izazovi ne samo da ugrožavaju stabilnost BiH, već i destabilizuju čitav region. U tom smislu, važna je uloga međunarodne zajednice, koja treba da ostane angažovana i proaktivna u podršci Bosni i Hercegovini. Komšić je poručio da je ključ za budućnost zemlje u očuvanju mira, vladavini prava i poštovanju ljudskih prava. “Svi moramo raditi zajedno na izgradnji stabilnog i pravednog društva”, zaključio je.
Na kraju svog izlaganja, Komšić je poručio da su budućnost i stabilnost Bosne i Hercegovine neraskidivo povezane s osnovnim vrijednostima slobode, pravde i jednakosti. “To su temelji na kojima država mora nastaviti svoj put naprijed”, zaključio je. Ova izjava naglašava potrebu za kontinuiranim radom na izgradnji pravednog društva u kojem će svi građani imati jednake šanse. U tom smislu, čini se da je ključni izazov pred Bosnom i Hercegovinom ne samo postizanje ekonomske i političke stabilnosti, već i izgradnja društva koje je inkluzivno i koje pruža jednake mogućnosti svim svojim građanima.
