Tokom zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, izazvao je različite reakcije svojim postupcima i izjavama. Jedan od najvažnijih trenutaka njegovog boravka u New Yorku bio je sastanak s izraelskim premijerom, Benjaminom Netanjahuom. Ovaj susret bio je posebno značajan jer su lideri razgovarali o važnim temama, među kojima su se posebno istaknuli napori za oslobađanje talaca koje drže terorističke grupe, uključujući Hamas.
Netanjahu se zahvalio Vučiću na njegovom angažmanu u pokušaju da se oslobode talaci, među kojima je i Alon Ohel, osoba koja posjeduje i srbijansko državljanstvo. Vučić je izrazio podršku naporima Izraela u borbi protiv terorizma, što je Netanjahu istaknuo kao ključni faktor u jačanju odnosa između Srbije i Izraela. Ovaj susret dobio je pažnju na međunarodnoj sceni, a pohvale na Vučićev račun nisu izostale. Posebno su istaknuti zajednički ciljevi koje Srbija i Izrael dijele u suprotstavljanju terorizmu, što je jedan od ključnih problema današnjice.
Pohvale i reakcije
Netanjahuove riječi o saradnji sa Srbijom naišle su na pozitivan prijem među međunarodnim liderima. Vučićev angažman u vezi s pitanjem talaca dodatno je osnažio vezu između Srbije i Izraela. Mnogi su pohvalili Vučićev stav, ističući njegovu otvorenost prema saradnji s različitim državama kako bi se suočio s globalnim izazovima. Podrška Izraelu u kontekstu borbe protiv terorizma važna je za međunarodnu sigurnost, a Vučićevu ulogu u ovim naporima pohvalili su mnogi diplomati.
Međutim, Vučićev govor pred Generalnom skupštinom UN-a izazvao je i određene kontroverze, posebno zbog njegovih izjava o odnosima Srbije sa zapadnim zemljama. On je kritizirao neke od zapadnih zemalja zbog njihove politike prema Srbiji, što je dovelo do različitih reakcija, posebno na Balkanu. Njegov govor je bio fokusiran na nekoliko ključnih pitanja, uključujući Rezoluciju 1244 Savjeta bezbjednosti UN i situaciju na Kosovu.
Kritike zbog izjava o Kosovu i Srebrenici
U svom govoru, Vučić je naglasio da Srbi na Kosovu trenutno ne uživaju pravdu i da su njihova prava ugrožena. On je istakao da je Rezolucija 1244, koja je usvojena tokom sukoba na Kosovu, prekršena od strane zapadnih zemalja, što je, prema njemu, dovelo do pogoršanja situacije na terenu. Vučić je izrazio zabrinutost zbog nepoštovanja ove međunarodne pravne norme, smatrajući da se time ugrožavaju interesi Srbije i Srba koji žive na Kosovu.
S druge strane, Vučićeve riječi o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici također su izazvale žestoke reakcije. On je pohvalio zemlje koje nisu glasale za ovu rezoluciju, što je izazvalo kritike, posebno među onima koji smatraju da je genocid u Srebrenici nesporno dokumentovan i priznat od strane međunarodnih sudova. Vučićeve izjave o ovom pitanju dovele su do podijeljenih stavova na političkoj sceni, gdje su ga jedni pohvalili za hrabrost da iznese stav koji je različit od mainstream narativa, dok su drugi njegovu retoriku ocijenili kao provokativnu i neprikladnu u međunarodnom forumu kao što je UN.
Reakcije javnosti i političkih aktera
Na Vučićev govor i sastanke u UN-u reagirale su mnoge strane. Dok su neki politički akteri u Srbiji i regionu pohvalili Vučića zbog podrške Izraelu i njegovog angažmana u vezi s pitanjem talaca, drugi su kritikovali njegove stavove o Srebrenici i Kosovu. Kritičari su istaknuli da Vučićeve izjave o genocidu u Srebrenici i kršenju prava Srba na Kosovu dolaze u osjetljivom trenutku, kada se u međunarodnim krugovima intenzivno raspravlja o proširenju EU i stabilnosti Balkana.
Međunarodni analitičari su također podijeljeni. Dok su neki pohvalili Vučićevu spremnost da se suoči s izazovima u odnosima sa zapadnim zemljama, drugi su upozorili da njegova retorika može dodatno otežati poziciju Srbije u odnosima s EU i NATO-om. Između pohvala za njegovo držanje u vezi s pitanjem borbe protiv terorizma i kritika zbog stavova o Srebrenici i Kosovu, Vučić se našao u kompleksnoj diplomatskoj situaciji.
Zaključak
Aleksandar Vučić je tokom zasjedanja Generalne skupštine UN-a predstavio Srbiju u različitim svjetlima. S jedne strane, njegov susret s Benjaminom Netanjahuom i podrška naporima za oslobađanje talaca bili su izuzetno pozitivno ocijenjeni. Srbija se pokazala kao pouzdan partner u borbi protiv terorizma, a jačanje odnosa s Izraelom dodatno je osnažilo međunarodni položaj zemlje.
S druge strane, njegove izjave o Kosovu i Srebrenici izazvale su kontroverze. Vučić je iskoristio priliku da naglasi probleme s kojima se Srbija suočava u međunarodnim odnosima, ali njegova retorika je izazvala oštre reakcije, posebno kod onih koji smatraju da bi Srbija trebala zauzeti drugačiji stav prema prošlim događajima na Balkanu. Ove podijeljene reakcije ukazuju na složenost diplomatskih izazova s kojima se Vučić suočava, balansirajući između podrške ključnim međunarodnim partnerima i zadržavanja suvereniteta u pitanjima koja se tiču nacionalnog identiteta i historije.
Zaključak je da Vučićeve aktivnosti u UN-u odražavaju složenost pozicije Srbije u globalnim odnosima, gdje balans između unutrašnje politike i međunarodnih obaveza postaje sve izazovniji.
