Početkom januara 2025. godine, Bosna i Hercegovina je primila zahtjev iz Srbije u kojem je traženo odobrenje za prelet vojnih aviona i helikoptera Srbije preko teritorija BiH 8. i 9. januara. Ovaj zahtjev, koji je ministar odbrane BiH, Zukan Helez, odmah odbio, izazvao je značajnu pažnju zbog svojih političkih i pravnih implikacija.
Naime, ministar Helez je potvrdio kako nije pristao na prelet vojnih aviona ili helikoptera Republike Srbije, koji je bio predložen za dane 8. i 9. januar 2025. godine, kako bi se izbjegle potencijalne političke i sigurnosne komplikacije. Helez je u svom odgovoru jasno naglasio da je obavijestio relevantne međunarodne organizacije, uključujući OHR (Ured visokog predstavnika), NATO, EUFOR i Delegaciju EU u BiH, o svojoj odluci. Ovaj potez bio je reakcija na najavu prisustva delegacije Ministarstva odbrane Srbije i njihovog preleta u BiH, koji bi mogli biti povezani s obilježavanjem 9. januara, datuma koji je u Bosni i Hercegovini kontroverzan.
Za 9. januar se veže obeležavanje Dana Republike Srpske, koji je 2015. i 2019. godine Ustavni sud BiH proglasio neustavnim. U kontekstu ovih događanja, prelet vojnih aviona i helikoptera iz Srbije mogao bi biti viđen kao provokacija koja bi mogla narušiti ustavni poredak BiH i izazvati dodatne političke i sigurnosne napetosti. Ministar Helez je smatrao da bi takav čin predstavljao nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH, što je u suprotnosti sa vladavinom prava, posebno jer takvo ponašanje može dovesti do kršenja zakona i ugroziti mir i stabilnost u zemlji.
Zanimljivo je da se u ovom zahtjevu Srbije spominje i Deklaracija svesrpskog sabora, koja u jednom svom dijelu poziva na nastavak obilježavanja 9. januara kao Dana nastanka Republike Srpske. Ovaj dokument, prema riječima ministra Heleza, direktno osporava odluke Ustavnog suda BiH, što je dodatni razlog za zabrinutost. Na temelju ovog, Helez je naglasio kako je jasno da bi takva posjeta mogla izazvati političke i sigurnosne implikacije, jer bi se time još jednom pokazalo ignorisanje ustavnog poretka BiH.
Pored toga, Deklaracija svesrpskog sabora u svom tekstu podržava politiku vojne neutralnosti Republike Srbije, koja je, prema Helezovim riječima, u suprotnosti sa Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine. Taj zakon jasno određuje kako Republika Srpska ne bi smjela da se miješa u unutrašnje i vanjske poslove BiH, a sve to pokazuje da je Republika Srbija svojim zahtjevom zapravo pokušala da se umiješa u suverenitet BiH.
Ministar Helez se pozvao na član 239. krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, prema kojem bi bilo kažnjivo ometati ili spriječiti izvršenje odluka Ustavnog suda, ukoliko bi prihvatio ovaj zahtjev. Za njega, davanje saglasnosti za prelet bio bi korak ka kršenju zakona, jer bi time podržao činjenje neustavnih radnji, čime bi potencijalno postao saučesnik u ometanju poštovanja odluka Ustavnog suda. Helez je jasno stao na stranu ustavne zaštite BiH, naglašavajući važnost očuvanja ustavnog poretka i poštovanja međunarodnih sporazuma.
Ministar je u svom obraćanju takođe pozvao vlasti Republike Srbije da poštuju parlamentarne, sudske i druge odluke institucija Bosne i Hercegovine. Prema njegovim riječima, Srbiji je dužnost da se uključi u poštovanje svih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma, uključujući i ustavni poredak BiH, jer svaka nepridržavanje tih normi može ugroziti mir i stabilnost u regiji.
Ovaj slučaj pokazuje osjetljivost i kompleksnost odnosa između Bosne i Hercegovine i Srbije, naročito u kontekstu političkih pitanja vezanih za Republiku Srpsku i njen status unutar BiH. Takođe, jasno je da će u budućnosti ovakvi zahtjevi biti podložni bliskoj analizi i procjeni kako bi se očuvala stabilnost i integritet BiH.
Ova situacija također ukazuje na djelomičnu napetost koja postoji unutar regiona Balkana, gdje političke odluke mogu imati dalekosežne posljedice na međudržavne odnose. Srbija i Bosna i Hercegovina su već dugi niz godina suočene s izazovima u pogledu političkih stavova, teritorijalnih integriteta i suvereniteta, posebno kada su u pitanju **odnosi sa Republikom Srpskom. U kontekstu ovih poteza, važno je napomenuti da bi takvi zahtjevi, poput ovog o preletu, mogli dodatno komplicirati proces pomirenja i kooperacije među državama bivše Jugoslavije. S obzirom na osjetljivost političkog trenutka, svakodnevno poštovanje međunarodnih normi i pravnih obveza postaje ključno za očuvanje stabilnosti i mira na Balkanu.
