Stanje Mirovinskog Sistema u Federaciji Bosne i Hercegovine 2023.
Prema najnovijim podacima Federalnog ministarstva rada i socijalne skrbi, mirovinski sistem u Federaciji Bosne i Hercegovine suočava se s brojnim izazovima koji se odražavaju u prosječnim iznosima mirovina. Tokom 2023. godine, prosječna mirovina za 40 godina radnog staža iznosila je 1.008 KM, dok je prosječna samostalna starosna mirovina bila 802 KM. Ove brojke jasno ukazuju na to da su mirovine u velikoj mjeri zavisne od dužine radnog staža, ali i od visine plata koje su osigurani ostvarivali tokom radnog vijeka. Ova situacija stvara dodatni pritisak na umirovljenike, koji se često suočavaju s izazovima u ostvarivanju dostojanstvenog života nakon prestanka radne aktivnosti.
Jedna od ključnih karakteristika ovog sistema je povezanost između radnog staža i visine mirovine. Na osnovu podataka o prosječnoj plaći u Federaciji BiH, koja iznosi 1.373 KM, možemo izračunati kako trenutne mirovine pokrivaju prosječnu platu. Mirovina sa 40 godina staža pokriva samo 73,42% prosječne plaće, dok samostalna starosna mirovina pokriva tek 58,41%. Ovi omjeri su izuzetno važni jer pružaju uvid u adekvatnost mirovinskog sistema, a istovremeno ukazuju na to da korisnici mirovina sve teže pokrivaju osnovne životne troškove. U poređenju s evropskim standardima, gdje mnoge zemlje osiguravaju mirovine koje pokrivaju više od 80% prosječne plaće, situacija u Federaciji BiH ostavlja mnogo prostora za reforme i poboljšanja.
Osim starosnih mirovina, Federalno ministarstvo također naglašava da su invalidske i obiteljske mirovine često među najnižim, što dodatno otežava situaciju onima koji su već u teškoj životnoj situaciji. Prosječna invalidska mirovina iznosi 573,53 KM, dok obiteljske mirovine za udovce ili udovice trpe dodatna umanjenja. Naime, one su često smanjene za 10% od iznosa starosne mirovine, što dodatno naglašava potrebu za reformom ovog sistema. U ovoj situaciji, mnogi korisnici invalidskih mirovina suočavaju se s izazovima u svakodnevnom životu, čime se ukazuje na potrebu za posebnim tretmanom i unapređenjem prava ovih osoba. S obzirom na to da su invalidske mirovine često jedini izvor prihoda, dodatni pritisci na korisnike mogu rezultirati ozbiljnim finansijskim problemima.
Razmjerne mirovine, koje se obračunavaju samo na dio staža u Federaciji BiH, takođe predstavljaju značajan problem. Ove mirovine prosječno iznose samo 250 KM, što može rezultirati ozbiljnim poteškoćama za korisnike koji su radili u više država. Radnici koji su proveli deo svog radnog vijeka u inostranstvu često se suočavaju s različitim pravilima i procedurama koje otežavaju ostvarivanje prava na punu mirovinu. Na primjer, mnogi radnici koji su radili u Evropskoj uniji suočavaju se s komplikovanim procesom prenosivosti penzijskih prava, što dodatno otežava njihovu borbu za adekvatne mirovine. Ova situacija dodatno naglašava potrebu za sistemskim rješenjima i reformama, kako bi se osiguralo da svi radnici, bez obzira na mjesto rada, imaju pravo na dostojanstvene mirovine.
Jedan od važnih ciljeva zakona o MIO FBiH jeste poticanje kasnijeg odlaska u mirovinu. Za svaki mjesec koji osiguranik provede u osiguranju nakon navršene 65. godine, mirovina se uvećava za 0,166666% ili 2% godišnje. Ovaj mehanizam može značajno uticati na finansijsku sigurnost umirovljenika, omogućavajući im da produže svoje radno angažovanje i tako poboljšaju svoje buduće mirovine. U praksi, to znači da ukoliko radnik odluči raditi još nekoliko godina umjesto odlaska u penziju, može značajno povećati svoj ukupni prihod u starosti, čime se smanjuje rizik od siromaštva. Važno je stvoriti svest među radnicima o benefitima ostanka na poslu duže, kako bi se izbegli potencijalni problemi u starosti, čime se doprinosi održivosti cijelog mirovinskog sistema.
Zaključak koji se može izvesti iz analize trenutnog stanja mirovinskog sistema u Federaciji BiH jeste da su veći radni staž i stabilne visoke plaće ključni faktori za iznos mirovine. Kako bi se osigurala održivost sistema i poboljšao životni standard umirovljenika, ključno je poticati osiguranike da ostanu duže u radnom odnosu i ostvaruju veći broj godina staža. Također, potrebno je uvažiti specifične potrebe različitih kategorija korisnika, uključujući invalidske, obiteljske i razmjerne mirovine, čije su isplate često ispod životnog minimuma. Reforma zakonskih okvira, unapređenje radnih prava i povećanje svesti o važnosti štednje za starost mogli bi pomoći u stvaranju pravednijeg i održivijeg mirovinskog sistema, što bi izravno uticalo na kvalitetu života starijih osoba u Federaciji Bosne i Hercegovine.
