Igor Despotović (25) uhapšen je u Beogradu zbog sumnje na terorističko udruživanje, nakon krvavog napada ispred izraelske ambasade koji je izveo Miloš Žujović (25), poznat i pod verskim imenom Salahudin, koji je nakon napada ubijen. Despotović, poznat kao miran i povučen mladić, već je ranije bio u sukobu sa zakonom zbog terorizma.

Prema rečima njegovog poznanika, Despotović je bio maltretiran tokom srednje škole, što je možda doprinelo njegovoj povučenosti. Na času veronauke, Despotović je jednom otkrio svoju nameru da pređe u islam, što je zbunilo njegove vršnjake i profesora, koji je pokušao da ga odgovori od te ideje. Međutim, Despotović je već bio vrbovan od strane vehabija iz Novog Pazara.

Nakon završetka škole, Despotović je bio uhapšen zbog planiranja napada kamionom u Knez Mihailovoj ulici. Tokom aprila ove godine, osuđen je na tri godine zatvora zbog podsticanja na izvršenje krivičnih dela putem društvenih mreža, gde je promovisao ideje Islamske države. On je administrirao više naloga na društvenim mrežama, gde je postavljao sadržaje koji veličaju terorizam.

Despotović je takođe bio uhapšen 2017. godine zbog planiranja terorističkog napada i objavljivanja poruka podrške Islamskoj državi, uključujući upustva za trovanje nemuslimanskog stanovništva gasom “Sarin”. Već je osuđivan 2018. godine zbog sličnog dela, kada je planirao napad kamionom u centru Beograda.

Zaključak ove priče o Igoru Despotoviću ukazuje na ozbiljne posledice društvene izolacije i radikalizacije mladih. Despotović, koji je od mladosti bio povučen i maltretiran, našao se u svetu ekstremizma, što je kulminiralo njegovim umešanošću u terorističke aktivnosti. Njegov slučaj podvlači važnost pravovremenog prepoznavanja i intervencije u situacijama gde su mladi izloženi riziku od radikalizacije. Takođe, naglašava potrebu za boljim mehanizmima podrške i prevencije unutar obrazovnih i socijalnih sistema kako bi se spriječilo da marginalizovani pojedinci skrenu ka opasnim ideologijama.

Njegov slučaj podvlači važnost pravovremenog prepoznavanja i intervencije u situacijama gde su mladi izloženi riziku od radikalizacije. Takođe, naglašava potrebu za boljim mehanizmima podrške i prevencije unutar obrazovnih i socijalnih sistema kako bi se spriječilo da marginalizovani pojedinci skrenu ka opasnim ideologijama. Samo zajedničkim naporima društva, edukatora i nadležnih organa možemo osigurati sigurnost i stabilnost u našim zajednicama, sprečavajući slične tragedije u budućnosti.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here