Izjava visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Christiana Schmidta, da trenutno ne planira nikakve nove intervencije u vezi sa izmjenama izbornog zakona, izazvala je razočaranje među političkim predstavnicima Hrvata u BiH. Ta izjava je posebno značajna s obzirom na dugotrajne zahtjeve hrvatskih političkih aktera da im se omogući legitimno političko predstavljanje u institucijama vlasti, prvenstveno u Predsjedništvu BiH.
Schmidt je u razgovoru za sarajevski Dnevni Avaz jasno rekao da u ovom trenutku ne priprema novu odluku, čime je ugasio nade onih koji su očekivali da će međunarodna zajednica, a posebno on kao visoki predstavnik, intervenisati u izborno zakonodavstvo BiH. Ova njegova izjava dolazi nakon brojnih nagađanja da bi zbog pritisaka pojedinih političkih krugova, posebno onih bliskih Stranci demokratske akcije (SDA), mogla uslijediti njegova smjena ili promjena kursa međunarodne politike u BiH.
U tim nagađanjima se tvrdilo da Schmidt navodno priprema nametanje izmjena izbornog zakona koje bi osigurale da hrvatskog člana Predsjedništva BiH biraju pretežno Hrvati, a ne glasači iz reda bošnjačkog naroda, što se de facto dešava već duže vrijeme. Ovaj problem je jedan od ključnih razloga frustracija hrvatskih političkih predstavnika, koji smatraju da su politički preglasani i da nema istinske jednakopravnosti među konstitutivnim narodima u BiH.
Umjesto direktne intervencije, Schmidt je iznio stav da je odgovornost za reforme na domaćim političkim liderima. Kako je rekao, međunarodna zajednica može pružiti podršku i savjete, ali ne može zamijeniti političku volju domaćih aktera. Istakao je da rješenje problema diskriminacije u izbornom sistemu zahtijeva ustavne i zakonske promjene, uključujući provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, koje ukazuju na diskriminaciju manjina koje se ne mogu kandidovati za najviše funkcije u državi.
Prema Schmidtovim riječima, reforme treba da obuhvate:
-
Uklanjanje diskriminacije prema pripadnicima manjina, u skladu sa slučajevima “Sejdić-Finci”, “Zornić” i drugima pred Evropskim sudom za ljudska prava.
-
Mogućnost jednakopravnog političkog predstavljanja svih konstitutivnih naroda, uključujući Hrvate, Bošnjake i Srbe.
-
Jačanje unutrašnjeg dijaloga među političkim strankama, bez oslanjanja isključivo na međunarodnu intervenciju.
Schmidt je ponovio da će međunarodna zajednica, uključujući Evropsku uniju, biti spremna da asistira u ovim reformama, ali isključivo ako inicijativa potekne od domaćih političkih faktora. Time je indirektno poručio da nema prostora za unilateralne nametnute odluke, osim u slučaju krajnje nužde.
Iako je demantovao da priprema bilo kakvu novu odluku, nije potpuno isključio mogućnost intervencije u budućnosti. Ukoliko se, kako je naveo, izbori planirani za 2026. godinu pokažu nepravednima ili neregularnim, postoji prostor za reakciju. Ova otvorena mogućnost sugeriše da Schmidt ipak ostavlja sebi manevarski prostor, ali bez eksplicitnog obećanja o intervenciji u korist bilo koje strane.
Reakcije na njegovu izjavu nisu izostale. Hrvatski politički lideri su ovo doživjeli kao korak unazad u borbi za legitimno političko predstavljanje, dok su bošnjački političari uglavnom zadovoljni izostankom vanjskih pritisaka. Ovakav stav visokog predstavnika dodatno produbljuje političku podjelu u BiH, gdje pitanje izbornog zakona ostaje jedno od najkontroverznijih pitanja u postdejtonskoj eri.
U širem kontekstu, Schmidtova izjava odražava i promijenjenu dinamiku međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini. Sve manje se oslanja na nametanje rješenja, a sve više na pregovore i kompromis. Međutim, u zemlji u kojoj politički dogovori često izostaju, ovaj pristup može biti izuzetno spor i frustrirajući za građane, posebno za one koji se osjećaju isključenima ili zakinutima u procesu odlučivanja.
Na kraju, jasno je da bez ozbiljne političke volje domaćih aktera, BiH neće uspjeti da riješi ključne institucionalne izazove. Pitanje izbornog zakona, kao i šira ustavna pitanja, ostaju neadresirani i bez konkretnih koraka u skorijoj budućnosti. Ukoliko se politička elita ne angažuje odgovorno, prijetnja dodatnih kriza ostaje visoka. Schmidtova izjava tako može biti i svojevrsni poziv na buđenje, posebno za one koji očekuju da se složeni problemi riješe bez njihove aktivne uloge.
Hvala vam na čitanju!