Budžetski Nacrt BiH za 2025. Godinu: Izazovi i Mogućnosti
U Nacrtu budžeta institucija Bosne i Hercegovine za 2025. godinu, koji je nedavno usvojilo Vijeće ministara, planirano je značajno povećanje prihoda koji će biti transferisani iz Centralne banke BiH (CBBiH). Ove godine, BiH namjerava dobiti ukupno 244 miliona KM iz CBBiH, što predstavlja povećanje od 180 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu, kada je iznos iznosio 64 miliona KM. Ova odluka izazvala je brojne rasprave i reakcije, kako među političarima, tako i među građanima, jer se postavlja pitanje na koji način će ova sredstva biti raspodijeljena i koji su krajnji ciljevi njihove upotrebe.
Prema nacrtu budžeta, značajan dio ovih sredstava će biti transferisan entitetima. Republika Srpska će dobiti 66,6 miliona KM, dok će Federacija BiH primiti 133,3 miliona KM. Ovakva raspodjela izaziva zabrinutost s obzirom na to da prethodnih godina nije bilo transfera iz budžeta entitetima, što dodatno intenzivira raspravu o finansijskoj održivosti i upravljanju sredstvima koja dolaze iz Centralne banke. Naime, mnogi se pitaju da li je ovakvo rješenje dugoročno održivo ili je samo puko prebacivanje sredstava bez jasne vizije budućnosti.
Kritičari ovakvih prijedloga ističu da se radi o politizaciji finansijskog sistema, gdje se sredstva preusmjeravaju na krpljenje budžetskih rupa umjesto da se koriste za ključne reforme i razvoj državnih institucija. Osim toga, jedan od najvećih skandala u vezi s ovim prijedlogom je nedostatak sredstava za nabavku savremene izborne opreme, kao i za angažovanje pregovarača s Europskom unijom. Ove stavke su od suštinske važnosti za daljnji razvoj demokratskih institucija i napredak BiH na europskom putu, a njihova ignorisanja može imati dugoročne posljedice po stabilnost i razvoj zemlje.
Iako se iznos od 244 miliona KM može činiti značajnim, velika većina tih sredstava biće usmjerena na entitete, dok ključni prioriteti, kao što su modernizacija izbornog sistema i daljnja integracija u EU, neće biti obuhvaćeni. Elmedin Konaković, ministar u Vijeću ministara BiH, pohvalio je usvajanje Nacrta budžeta, naglašavajući kako će više novca biti dostupno za važna državna tijela, kao što su Ustavni sud, Sud BiH, VSTV i Tužilaštvo BiH. Također, planiraju se sredstva za prijem novih članova u Oružane snage BiH, Graničnu policiju i SIPA-u, što bi moglo pozitivno uticati na sigurnosnu situaciju u zemlji. Ipak, mnogi se pitaju da li su to doista prioriteti koji će donijeti stabilnost ili samo privremena mjera kako bi se zadovoljili trenutni zahtjevi.
Međutim, ovaj prijedlog nije prošao bez opozicije. Stranka SNSD izrazila je protivljenje, što ukazuje na duboke političke podjele unutar zemlje. Povećanje od 180 miliona KM, koje je najavljeno, u velikoj mjeri se poklapa sa transferom novca iz CBBiH, čime se ukazuje na to da će ta sredstva većinom biti usmjerena na krpljenje budžetskih rupa u entitetima. U tom kontekstu, postavlja se pitanje – da li će ovakav način raspodjele sredstava zaista doprinijeti jačanju države ili će samo učvrstiti politike entiteta, koji već uživaju značajnu autonomiju? Ovo pitanje je ključno, jer dugoročne posljedice ovakvih odluka mogu biti katastrofalne za jedinstvo i stabilnost zemlje.
Nacrt budžeta za 2025. godinu jasno ukazuje na to da se BiH suočava sa velikim izazovima u oblasti upravljanja javnim financijama i reformama. S obzirom na to da planovi za izborni sistem, angažovanje pregovarača s EU i modernizaciju institucija nisu predviđeni, a sredstva za entitete su osigurana, postavlja se opravdano pitanje o prioritetima koji se postavljaju na državnom nivou. Mnogi analitičari i građani smatraju da BiH treba više ulagati u vlastite institucije i demokratske procese, umjesto da se oslanja na održavanje trenutnog stanja kroz transfer novca entitetima. Ova situacija dodatno potkrepljuje tezu da se bez jasnog strateškog plana i vizije, BiH može suočiti s ozbiljnim problemima u budućnosti.
U zaključku, ovi prijedlozi mogu imati dugoročne posljedice na stabilnost BiH. Čini se da su političke elite usmjerene na kratkoročne ciljeve, dok su ključne reforme, koje bi mogle unaprijediti državne kapacitete i osigurati budućnost BiH na europskom putu, zanemarene. Političke i finansijske odluke, poput ovih, mogu izazvati nepoštovanje institucija i dodatno produbiti podjele u zemlji, umjesto da pruže osnovu za dugoročnu stabilnost i razvoj. Ovakva situacija zahtijeva hitnu reakciju svih relevantnih aktera kako bi se osiguralo da se sredstva koja dolaze iz CBBiH koriste na način koji će donijeti stvarne promjene i poboljšanja.
U konačnici, usvajanje ovog Nacrta budžeta postavlja važna pitanja o odgovornosti i prioritetima političkih lidera u Bosni i Hercegovini. Iako je očigledno da će novac koji se prebacuje u entitete pomoći u kratkoročnom financijskom održavanju tih područja, dugoročno gledano, ovakva politika može spriječiti potrebne reforme na državnom nivou, koje bi omogućile BiH da se modernizira i postane funkcionalnija u očima EU i međunarodne zajednice. Bez ozbiljnog ulaganja u ključne institucije, poput izbornog sistema i diplomacije, BiH bi mogla zaostajati za europskim standardima, čime bi opteretila buduće generacije s još većim izazovima. Stoga, od ključne je važnosti da politički lideri prestanu razmišljati samo o kratkoročnim koristima i okrenu se strategiji koja bi omogućila dugoročni razvoj i stabilnost zemlje.
